LIBANONSKA vlada i oporba dogovorili su se oko formiranja novog sastava vlade, u kojemu bi se odluke morale donositi konsenzusom, izvijestio je jučer javnost Amr Mussa, šef Arapske lige, koji je bio arbitar na pregovorima.

Novi sastav vlade jedan je od glavnih Hezbollahovih zahtjeva koji postavljaju da bi prekinuli prosvjede koji u Bejrutu traju već dva tjedna. Nakon velikog okupljanja pretprošli petak tisuće njihovih pristaša podigle su šatore na ulicama libanonskog glavnog grada. Najavili su da se otamo neće maknuti dok se bar dio njihovih zahtjeva ne ispuni. Jedan od glavnih zahtjeva bila je i ostavka premijera Fuada Siniore, koji je tako nešto odbio napraviti. Siniora je zadnja dva tjedna prisiljen boraviti u svom kabinetu, koji je okružen prosvjednicima. Oko kabineta postavljena je vojska a zgrada je okružena bodljikavom žicom.

Amr Mussa rekao je kako će za prestanak prosvjeda biti potrebno još pregovora i najavio da će se vratiti u Libanon ako zatreba. Najnoviji nemiri u Libanonu počeli su prije nešto više od mjesec dana, kad je Hezbollah zatražio više mjesta u vladi, što bi mu dalo pravo veta na vladine odluke. Naime, po ustavu, vladi je za donošenje odluka potrebna dvotrećinska većina. Hezbollahov zahtjev je odbijen, nakon čega su dva njihova i tri ministra iz njihove savezničke stranke Amal napustila vladu. Dva dana kasnije pridružio im se i jedan kršćanski ministar. Tu su počeli problemi, budući da po ustavu u vladi moraju biti zastupljene sve religijske grupe, a nakon izlaska Hezbollahovih i Amalovih ministara u njoj više nema niti jednog šijita. Predsjednik Emile Lahoud rekao je kako je vlada izgubila ustavnu legitimnost, ali vlada je nastavila s radom.

Nedugo nakon toga ubijen je vođa maronitskih kršćana, ministar industrije Pierre Gemayel, a njegovo ubojstvo gurnulo je zemlju na korak do građanskog rata. Nakon njegovog sprovoda antisirijska koalicija (koja ima većinu u parlamentu i vladi) okupila je na ulicama Bejruta oko 200 000 ljudi i zatražila ostavku predsjednika Lahouda. Prosirijska struja, predvođena Hezbollahom, odgovorila je tjedan dana kasnije prosvjedima na kojima se skupio jednak broj ljudi. Otad je Libanon u nekoj vrsti izvanrednog stanja. Ulicama patrolira vojska.

Ovaj dogovor o novom sastavu vlade mogao bi biti bitan korak prema smirivanju napetosti. Po njemu, antisirijska koalicija imat će malo manje od dvije trećine mjesta u vladi, ali ni Hezbollah neće imati potreban broj mjesta za pravo veta. Zadnje mjesto pripast će neutralnom ministru. Amr Mussa takav je potez nazvao kompromisom u kojem će obje strane biti na dobitku.

Jedino što ostaje za riješiti je tko će dobiti to odlučujuće mjesto u vladi. To će u sljedećim danima biti glavna tema pregovora.

Iako su nemiri počeli odlaskom ministara iz vlade, korijeni libanonske krize sežu malo dublje u prošlost. 14. veljače prošle godine ubijen je tadašnji premijer Rafik Hariri. Njegovo ubojstvo izazvalo je masovne ulične prosvjede nakon kojih je Sirija morala napustiti Libanon, nakon što je tamo imala svoju vojsku gotovo tri desetljeća. Kasnija istraga o Haririjevom ubojstvu implicirala je sirijske i libanonske obavještajce. Otad je odnos sa Sirijom jedan od glavnih političkih problema Libanona. S jedne strane je većinska antisirijska koalicija koju podupire zapad i Izrael, a s druge strane prosirijska grupa koju podupiru Iran i Sirija.

Dva dana nakon izlaska šijitskih ministara iz vlade, na njen je stol došao prijedlog UN-a za osnivanjem međunarodnog suda Haririjevim ubojicama. Vlada je poduprla taj prijedlog, a i kasniji konačni nacrt, ali Hezbollah i predsjednik Lahoud odbijaju prihvatiti njenu odluku.

Izrael je najavio kako će, ako Hezbollah sruši vladu i osnuje "pijun-državu Sirije na libanonskom tlu", morati razmotriti opciju rata s Libanonom.

U prosvjedima je dosad umro jedan čovjek, 20-godišnji sunit, a ulični sukobi su skoro svakodnevni.

J. D.