STRUČNJACI Ministarstva poljoprivrede predstavili su u Belici najnovije metode održivog uzgoja krumpira i 12 novih sorti otpornih na bolesti i štetnike.

No, kako je istaknuto, najveći problem proizvođačima krumpira više nisu samo bolesti, nego sve izraženiji klimatski ekstremi.

Sušan travanj, pa kišoviti svibanj i lipanj

Novinar HRT-a Ivica Grudiček rekao je da ova godina jasno pokazuje u kakvim se klimatskim ekstremima nalazi poljoprivreda.

"Ova godina nam uistinu pokazuje u kakvim smo klimatskim ekstremima. Cijeli travanj bio je potpuno sušan, a nakon toga su svibanj i lipanj kišoviti, što je povoljno za proizvođače krumpira. U Belici će biti prinos 47 tona po hektaru", rekao je Grudiček.

Milorad Šubić, stručna podrška pri Ministarstvu poljoprivrede, rekao je da su ove godine svibanj i lipanj donijeli iznadprosječne količine oborina, ali i ekstremne temperaturne razlike.

"Početak svibnja u Međimurju je bio -3 Celzijusovih stupnjeva na području Štrigove, da bi na kraju završili s 34 stupnja. Srećom, imali smo dvije svibanjske kišne epizode koje su se nastavile u prvoj polovici lipnja sa skoro 140 litara kiše i sada već mjesec dana imamo termičku kupolu koja je naglašena od 17. lipnja do 1. srpnja", rekao je Šubić.

"Krumpiru ne odgovaraju visoke temperature"

Šubić je dodao da je u posljednjih mjesec dana bilo samo pet dana s temperaturama od 28 do 29 stupnjeva.

"U višegodišnjem prosjeku, svibanj i lipanj su naši najkišovitiji mjeseci. Naši preci su shvatili da moraju početi uzgajati krumpir na ovom području jer upravo ta klima daje pozitivne rezultate", rekao je.

Stručnjaci upozoravaju da ekstremno vrijeme postaje sve veći izazov. Krumpiru ne odgovaraju visoke temperature i dugotrajne suše, a nagle promjene vremena dodatno otežavaju proizvodnju.

Nove sorte otporne na bolesti

Šubić je objasnio i zašto su nove sorte važne za proizvođače.

Rekao je da je jedan od zahtjeva Europske unije bio stvaranje sorti otpornijih na dominantne bolesti, posebno zato što se s tržišta povlači sve više pesticida.

"Zbog povlačenja s EU tržišta većine pesticida, a radi se i o fungicidima i insekticidima te herbicidima, mi smo na granici da možemo učinkovito držati kontrolu, ali kod nas plamenjača nije tako veliki problem kao na sjeverozapadnom dijelu Europe. Ona se kod nas javlja jednom u 5 godina u ekstremnim uvjetima", rekao je Šubić.

U Belici su zato predstavljene sorte koje bi proizvođačima trebale pomoći da se lakše nose s bolestima, štetnicima i smanjenjem dostupnih zaštitnih sredstava.