PRAZNE ordinacije, a pune čekaonice - to je slika trenutačnog stanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U posljednjih mjesec dana oko 15 tisuća pacijenata ostalo je bez obiteljskog liječnika jer ih je 10 otišlo u mirovinu. Za pet godina isti scenarij čeka još 40% ordinacija u kojima rade liječnici stariji od 60 godina.

No, tu problemima nije kraj. Uz sve manji broj liječnika, muče ih velik broj pacijenata po jednom timu te administracija zbog koje ne mogu kvalitetno obavljati posao. Sve se to u konačnici prelama preko leđa pacijenata. 

Liječnica: Dnevno obradim 150 pacijenata

Splitska obiteljska liječnica Vikica Krolo sa 65 godina i dalje odijeva liječničku kutu. Da je izabrala otići u mirovinu, njezinih 1800 pacijenata ostalo bi bez liječnika. 

"Svaki dan imam oko 150 kontakata, odnosno pacijenata. Dio obrađujem preko e-maila i telefona, a nekih 40 pacijenata pregledam u ordinaciji. To je velik broj koji teško stižem. Najveći problem nam zapravo stvara administracija. 

Ona nas sve više guši i imam osjećaj da sam sve manje liječnik, a sve više zdravstveni administrator. Dodatan problem stvara i što smo postali produžena ruka šaltera bolnice jer sva e-naručivanja za bolničke preglede odrađuju obiteljski liječnici. To je katastrofa", mišljenja je Krolo, koja je i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Ističe da do problema dolazi i kada pacijente ne mogu uputiti na određene pretrage bez nalaza specijalista kod kojih se često dugo čeka na termin, pa su pacijenti prisiljeni pregled odraditi kod privatnika. 

Pacijentica: Nemamo zdravstvenu skrb, a plaćamo je

Kako u praksi izgledaju ovi problemi, ispričala nam je pacijentica čiji je liječnik iz pločanskog Doma zdravlja otišao u mirovinu. 

Tko će liječiti pacijente? Ploče će za dvije godine izgubiti 5 obiteljskih liječnika

"Problem je što se nemate gdje upisati i sve morate obaviti sami. Dugo su nam govorili da smo zbrinuti i da će nas pregledavati liječnici iz druge dvije ordinacije. No, to u praksi ne funkcionira baš kako su zamislili. Drugi liječnici su već dovoljno opterećeni svojim pacijentima i ne stignu liječiti nas koji smo ostali bez liječnika. 

U čekaonici su velike gužve, ne stignete dobiti termin, a odgovor na mail znamo čekati predugo. Ne možemo doći do uputnica, ne možemo otvoriti bolovanje, ali ni ono najjednostavnije, izvaditi krvnu sliku. Znamo da nisu krivi liječnici, no na kraju dana mi nemamo izlaz iz situacije. 

Još je i lako kad možete otići privatno, no privatnik ne može otvoriti bolovanje. Ne znamo što da radimo. Bez obiteljskog liječnika ne možemo ništa. Nemamo primarnu zdravstvenu skrb, a plaćamo je", požalila se pacijentica. 

Nedostaje 267 liječnika

Prema Mreži javne zdravstvene službe, u obiteljskoj medicini ukupno rade 2294 tima obiteljske medicine (tim čine liječnik i medicinska sestra). Standardan broj pacijenata po timu je 1700, no u pojedinim ordinacijama liječnici imaju i do 2665 pacijenata. 

Na broj pacijenata nedostaje čak 267 liječnika. Toj brojci bi se moglo pridružiti 859 liječnika koji će kroz pet godina ostvariti uvjete za mirovinu. Iz KoHOM-a napominju da će u tom periodu više od milijun pacijenata ostati bez obiteljskog liječnika, što će dodatno opteretiti rad hitnih bolničkih prijema. 

Kada je u pitanju specijalizacija, tu je samo 305 liječnika, koji su već uvršteni u navedene brojeve te se na njih ne može gledati kao na dodatne liječnike, napominju iz KoHOM-a. 

KoHOM: Smanjite broj pacijenata i administraciju

Iz KoHOM-a već godinama upozoravaju na slom obiteljske medicine koji će najviše pogoditi pacijente. Nalaze se u začaranom krugu jer zbog uvjeta rada mladi kolege ne žele raditi u obiteljskoj medicini, nego odlaze u bolnicu. 

"Više nije 5 do 12, nego debelo preko 12. Alarmantno je. Najvažniji zahtjevi su da se smanji broj pacijenata po timu na maksimalno 1500. Zatim stvaranje uvjeta za novog člana u timu, bili to medicinska sestra/tehničar ili zdravstveni suradnik. Potrebno je i revidirati usluge DTP-a i proširenje liste dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji će biti plaćeni.

Dodatno, participacija mora biti prihod ordinacija i tražimo povećanje glavarine i izjednačavanje financijskih sredstava za hladni pogon, za sve timove, bez obzira na to jesu li njihovi nositelji liječnici specijalisti obiteljske medicine ili obiteljski liječnici. I na kraju tražimo pregovaranje s HZZO-om za novo ugovaranje", istaknula je Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica KoHOM-a. 

Na sve to već godinama upozoravaju resorno ministarstvo, no promjene se ne događaju, a problemi rastu. Jedina promjena koja se dogodila u posljednje vrijeme je sastanak nove ministrice Irene Hrstić i liječnika. 

"Ministarstvo pokazalo želju, no bez konkretnih poteza"

Međutim, iz KoHOM-a poručuju da nije došlo do promjena i konkretnih dogovora. 

"Ministrica je pokazala želju i jako dobru informiranost. Ona bi rado da se krenu poduzimati konkretni koraci. No, kad bismo mi tražili konkretne promjene, tu bismo zapeli. Dogovorili smo da će se početi rješavati kratkoročni problemi, posebno taj problem administracije koji nas opterećuje", rekla je Huđek Leskovar.

Ministarstvo zdravstva upitali smo koji su im kratkoročni i dugoročni planovi kojima bi riješili problematiku obiteljske medicine te zaštitili pacijente. Ni mi nismo dobili konkretan odgovor. 

"Tijekom sastanka dogovoreni su zajednički koraci u rješavanju ove problematike, od uvođenja novih DTP-ova na prijedlog liječničkih udruga, nastavak postupka administrativnog rasterećenja liječnika, do zajedničkog rada na novom modelu ugovaranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za koji će biti potrebna i izmjena Zakona. Na sastanku su postavljeni kratkoročni, srednjoročni i dugoročni ciljevi, kao i nastavak suradnje s liječnicima obiteljske medicine", poručili su iz Ministarstva zdravstva. 

Iz KoHOM-a ističu da ovo nije apel za spas obiteljske medicine, već za spas pacijenata. Stoga se nadaju da će volja ministrice ovog puta dati rezultate.