INDUSTRIJSKA proizvodnja u eurozoni naglo je pala u prosincu, gotovo trostruko snažnije nego u EU, a u Hrvatskoj je gotovo stagnirala, pokazuju danas podaci europskog statističkog ureda. Industrijska proizvodnja u zoni primjene zajedničke valute pala je u prosincu prema sezonski prilagođenim podacima za 1.1 posto u odnosu na studeni, kada je bila porasla za revidiranih 1.4 posto, procijenio je Eurostat.

U EU proizvodnja je u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu smanjena za 0.4 posto u odnosu na studeni, kada je bila porasla za revidiranih 1.2 posto. Razlika odražava nagli pad proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara u eurozoni, za jedan posto u odnosu na studeni. U EU bilježila je pak isti postotni rast.

EU je istodobno bilježila upola blaži pad proizvodnje trajnih potrošačkih dobara, za 0.7 posto u odnosu na prosinac. Najviše je proizvodnju na oba područja smanjio sektor intermedijarnih dobara, za 2.4 posto u EU i za 2.8 posto u eurozoni u odnosu na studeni. Proizvodnja energije porasla je i u EU i u eurozoni za 1.3 posto.

Nagli pad u Irskoj

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u prosincu na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Irskoj, za 8.5 posto. Slijede Luksemburg s padom proizvodnje od 5.2 posto i Litva, gdje se smanjila za četiri posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu prema sezonski prilagođenim podacima porasla za 0.1 posto u odnosu na studeni, kada je bila pala za 1.4 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Najbliže je Hrvatskoj Grčka, čija je proizvodnja u prosincu stagnirala u odnosu na studeni. Najveći rast proizvodnje bilježila je Danska, za 13.5 posto. Slijede Portugal i Mađarska s rastom od 4.1 odnosno 3.8 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Manja proizvodnja energije

Godišnja usporedba pokazuje pad europske industrijske proizvodnje u prosincu i na godišnjoj razini, prvi put od prošlog ljeta, za 1.7 posto u eurozoni i za 0.4 posto u EU. U studenom proizvodnja je u eurozoni bila porasla za revidiranih 0.9 posto u eurozoni i za 1.9 u EU. Najviše je pala proizvodnje energije, za 9.5 posto u EU te za 9.3 posto u eurozoni u odnosu na prosinac 2021. 

Dva područja bilježila su različite trendove u proizvodnji kapitalnih dobara, koja je u EU u prosincu na godišnjoj razini porasla za 1.7 posto, dok je u eurozoni stagnirala. EU je istodobno bilježila znatno snažniji rast proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara, za 11.1 posto u odnosu na prosinac 2021. U eurozoni porasla je za 7.9 posto.

Hrvatska uz Belgiju

Među zemljama EU najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u prosincu Slovačka, za 13.1 posto. Slijede Estonija i Luksemburg s padom proizvodnje za 11.5 odnosno 8.4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 2.3 posto, kao i u studenome, pokazuje Eurostatovo izvješće. Isti postotni pad bilježila je u prosincu i Belgija.

Danska se pak izdvajala najsnažnijim rastom industrijske proizvodnje, za 26.1 posto u odnosu na isti mjesec 2021. Slijede Malta sa skokom proizvodnje za 17.1 posto te Mađarska i Poljska, gdje je povećana za 5.8 posto.