POTKRAJ siječnja u Varešu u središnjoj Bosni počinje iskapanje rudače koja bi mogla sadržavati zlato, u okviru projekta u koji je uloženo više od 200 milijuna eura, a očekuje se kako će on preporoditi taj kraj koji je nakon rata ostao potpuno zapušten i iz kojega su stanovnici masovno odlazili.

"Ono što ovdje gradimo je nešto najmodernije na svijetu. 24. siječnja krećemo s proizvodnjom prve količine rude, svakim danom ćemo povećavati količinu dok ne dođemo do 65 tona mjesečno, što očekujemo da će se dogoditi u srpnju ove godine", kazao je za sarajevsko Oslobođenje Paul Cronin, direktor tvrtke Adriatic Metals BH.

Ta je tvrtka ranije dobila koncesiju za istraživanje i eksploataciju rudnog bogatstva u okolici Vareša, mjesta koje je bilo poznato po najvećem rudniku željezne rudače na cijelom Balkanu, a povijesni zapisi govore kako je ona eksploatirana još u antičkom razdoblju.

Važno industrijsko središte

Veliki prerađivački kompleks u Varešu nastao ja tijekom vladavine Austro-Ugarske Monarhije, a važnim je industrijskim središtem to mjesto bilo i u razdoblju dvije Jugoslavije. U vrijeme SFRJ godišnje se iz rudnika u okolici Vareša iskapalo i do tri milijuna tona rudače koja je kao sirovina prerađivana u lokalnoj, ali i željezari Zenica.

Svi su industrijski kapaciteti u Varešu devastirani u ratu od 1992. do 1995., a broj stanovnika je s prijeratnih više od 22 tisuće spao na tek nešto više od osam tisuća po popisu iz 2013. godine. Prije rata su većinu u Varešu činili Hrvati jer ih je tamo živjelo više od devet tisuća, dok ih je 2013. godine tamo živjelo tek 2800. Bošnjaka je pak 1991. godine bilo 6700, a 2013. u Varešu ih je bilo 5400.

Vareš je zanimljiv i po tome što je u dva izborna ciklusa, zahvaljujući glasovima Bošnjaka, za načelnika općine izabran kandidat HDZ-a BiH Zdravko Marošević. On je u rujnu 2023. napustio tu stranku nezadovoljan njenom politikom i ograničenjima s kojima se suočavao, ali je istaknuo kako je ponosan na to što je za njegova mandata Vareš postao grad koji se "diže iz mrtvih".

Očekuje se otvaranje 2500 radnih mjesta

Adriatic Metals BH u taj je projekt "oživljavanja" Vareša krenuo s pretpostavkom da se u njegovoj okolici i dalje kriju naslage željezne rudače od oko 200 milijuna tona. Provedena istraživanja potvrdila su kako u tim naslagama postoje tragovi zlata, srebra, olova, cinka, barita i bakra.

U samom rudniku bit će zaposleno 300 radnika, a očekuje se kako će pokretanje proizvodnje u konačnici rezultirati otvaranjem dodatnih do dvije i pol tisuće radnih mjesta u pratećim djelatnostima.

Adriatic Metals do sada je u projekt uložio 450 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno nešto više od 230 milijuna eura. Kalkuliraju pak kako će do 2050. godine uspjeti proizvesti i prodati samo cinka i olova u vrijednosti većoj od pet milijardi eura. Nakon ruske agresije na Ukrajinu te su sirovine sada dobile na dodatnoj vrijednosti jer su od strateškog značaja za Europsku uniju.