ZBOG presude švedskog Vrhovnog suda 27-godišnjem optuženiku za silovanje, donesene godinu dana nakon početka primjene zakona poznatog po uvođenju dvaju novih kaznenih djela, silovanja iz nehaja i seksualnog zlostavljanja iz nehaja, pažnja skandinavske, ali i šire javnosti ponovno je usmjerena na po mnogočemu jedinstvene prijepore oko porasta broja seksualnih delikata u Švedskoj u posljednjih desetak godina. Novi zakon od sudionika seksualnih odnosa traži izričiti pristanak kako bi se otklonila svaka sumnja u prisilu. Ako eksplicitnog pristanka nema, radi se o kaznenom djelu. I obrnuto, nema silovanja samo ako postoji izričiti pristanak. Dakle, za osuđujuću presudu više nije nužno postojanje prisile, prijetnje ili iskorištavanje podređenog ili ranjivog položaja žrtve.

Da nije bilo novog zakona, sedam silovatelja bilo bi oslobođeno

Spomenuti je osuđenik na Vrhovnom sudu osuđen za silovanje tinejdžerice iz nehaja u čijem je stanu proveo noć. Žrtva mu je dopustila da prenoći, ali je izričito napomenula da ne želi seks. Oboje su završili u istom krevetu u donjem rublju i došlo je do seksualnog odnosa. Žrtva tvrdi da se ''ukočila i nije znala kako reagirati'', dok je počinitelj na sudu ustvrdio kako je ''imao dojam da je željela seks''. Kad je shvatio da druga strana ne želi seks, prekinuo je odnos.

Dva niža suda također su presudila da se radilo o silovanju, ali su ustanovili i namjeru počinitelja. Vrhovni sud presudio je da namjere nije bilo, no da se ipak radilo o silovanju iz nehaja s obzirom na to da je izostao pristanak. Počinitelj je zbog više seksualnih delikata dobio dvije godine i tri mjeseca zatvora, a kazna za to konkretno djelo bila je osam mjeseci. U posljednjih godinu dana novi zakon bio je presudan za sedam slučajeva silovanja. Bez opisanih, novih kaznenih djela, počinitelji bi u tih sedam slučajeva bili oslobođeni krivnje.

2005. godine prijavili oko 3000 silovanja, a 2018. bilo ih je čak 5593

Seksualni delikti u svakom su društvu pod posebnim povećalom, a u Švedskoj utoliko više što statistika pokazuje porast broja silovanja i seksualnog zlostavljanja od 2005. godine. Iako stopa ukupno prijavljenih kaznenih djela na 100.000 stanovnika u Švedskoj već desetljećima stagnira, neka djela, među kojima su i seksualni delikti, u snažnom su porastu. Tako su švedski građani 2005. godine prijavili oko 3000 silovanja, a 2018. bilo ih je čak 5593. Od spomenutog broja, međutim, jedva 400 slučajeva završilo je na sudu.

I dok neki objašnjavaju da su zakonske definicije silovanja proširene 2005., 2013. i 2018. te da je Me Too pokret mnoge ohrabrio da prijave počinitelje i promijenio javnu percepciju seksualnih delikata, s druge strane postoji uvjerenje da za tako velik porast broja silovanja uzroke treba tražiti u stotinama tisuća mahom muslimanskih izbjeglica i imigranata. Švedska je tijekom Sirijskog rata primila 200-tinjak tisuća izbjeglica, a još tisuće drugih pristigle su iz Libije, Iraka, Somalije, Afganistana i drugih nestabilnih zemalja. Prstom u te ljude najviše upiru pristaše ekstremno desne stranke Švedski demokrati, koja ovisno o anketama može računati na potporu 15 do 20 posto birača. Njima u prilog išlo je nekoliko medijski dobro praćenih slučajeva brutalnih grupnih silovanja u kojima su žrtve bile Šveđanke, a počinitelji imigranti. U nekim stranim medijima Švedsku se čak počelo nazivati ''silovateljskom prijestolnicom svijeta''.

"Ne suočavamo se s okupacijom muslimanskih muškaraca koji siluju naše žene"

Kako bi se došlo do nekih odgovora i objašnjenja, švedska je vlada još početkom prošle godine od nacionalnog Vijeća za prevenciju kaznenih djela (BRÅ) zatražila studiju o seksualnim deliktima. Studija je krajem svibnja napokon objavljena, a rezultati ukazuju da imigranti i stranci općenito, iako su zastupljeniji među osuđenim silovateljima, nisu glavni krivci za tako drastičan porast broja prijavljenih seksualnih prijestupa. Studija, među ostalim, navodi da je 2015. godine u Švedsku pristiglo 163.000 azilanata, koji su tada činili oko 1,6 posto švedske populacije. No da bi se njihov dolazak povezao s porastom broja silovanja, svaki muški azilant morao bi imati 83 puta veću sklonost počinjenju seksualnih delikata nego Šveđani.

Nadalje, studija je ustanovila da u razdoblju od 2005. do 2017. nije bilo značajnijeg povećanja broja nasilnih silovanja nad nepoznatim osobama na javnim mjestima. Upravo suprotno, u velikoj većini slučajeva, čak 89 posto, počinitelj otprije poznaje žrtvu. Čak 50 posto počinitelja su partneri ili prijatelji žrtve. Konačno, podaci o silovanjima često su u potpunoj suprotnosti s brojem pristiglih azilanata u pojedinim područjima. U nekim okruzima bez većeg broja azilanata došlo je do velikog porasta, a u nekima s natprosječno velikim brojem imigranata porast je izostao.

''Ne suočavamo se s okupacijom muslimanskih muškaraca koji siluju naše žene. Ova studija pokazuje da priljev imigranata nije izravno utjecao na broj seksualnih prijestupa. Jasno je da društvo sve manje tolerira određene seksualne delikte, a porast njihova broja može se povezati s njihovom zakonskom definicijom“, rekao je Jerzy Sarnecki, profesor kriminalistike sa Sveučilišta u Stockholmu i revizor studije.

Važno je dodati i da Švedska nije predvodnica trenda strože definicije silovanja i drugih seksualnih kaznenih djela. Tim zakonodavnim putem već su krenuli Velika Britanija, Irska, Belgija, Cipar, Luksemburg, Island i Njemačka. Sve ukazuje na to da su promjena zakonske definicije i strože kazne najbolji način zaštite od takvih kaznenih djela.

"Većina europskih zemalja i dalje silovanje definira na temelju fizičke prisile, prijetnje ili iznude. Te su zastarjele definicije prouzročile nemjerljivu štetu. Iako smo daleko od cilja, nadamo se da će švedski primjer pokrenuti zakonodavne promjene na cijelom kontinentu", rekla je Anna Blus iz Amnesty Internationala.