SLUČAJ ovršenja djeteta dogodio se prošlog petka u Zagrebu. Kako je ispričao otac 12-godišnje djevojčice, tom prilikom je došlo do prisilnog ovršavanja, a sve prema nalogu sutkinje Obiteljskog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

Otac za Index: To je bilo kao privođenje zadnjeg kriminalca

"Nazočio sam teškoj fizičkoj sili nad mojom 12-godišnjom kćeri, nad kojom je u petak izvršena ovrha. Nju su četiri policajca vodila za ruke i noge iz njezine sobe dok je imala slom živaca. To je bilo kao privođenje zadnjeg kriminalca", rekao je otac djevojčice.

Općinski građanski sud u Zagrebu je 13. prosinca donio odluku da se djevojčica preda majci. Otac je za Index ispričao kronološkim redom kako su stvari išle.

"Kad je sutkinja donijela odluku da dijete ide kod majke u Njemačku, tj. da će mi je oduzeti, uložio sam žalbu, ali kao legalist sam prije desetak dana išao dobrovoljno predati dijete u Centar za socijalnu skrb, gdje su bili majka i osoba iz njemačkog centra za socijalnu skrb. Ostavio sam dijete u Centru, pozdravio sam se s njom i predao je majci. No djevojčica to nije htjela.

Došlo je do toga da se vratila kod mene doma, gdje je bila do ovrhe. Majka je došla po nju da je odvede u Njemačku, tu je bila spomenuta sutkinja, kao i policija. Između ostalog, bili su i predstavnici Udruge Veronika Vere, čija je djelatnost pomoć i zaštita žrtvama pravosuđa.

"Ne krivim policiju, oni su mi rekli da im je žao"

Prema Pravilniku o načinu postupanja i suradnje suca, stručnog radnika Centra za socijalnu skrb i policijskog službenika za mladež prilikom prisilnog oduzimanja i predaje djeteta, policija je tu da se roditelji ne miješaju u priču, da ne dođe do sukoba itd., a ne da se primjenjuje fizička sila nad djetetom.

Ali ja ne krivim policiju. Meni je svaki od tih policajaca prišao i rekao mi da mu je žao, da je i sam roditelj i da mu se srce slama. Krivim sutkinju, oni su postupali po njenom nalogu. Zašto na ovrhu nije pozvana posebna skrbnica imenovana od suda RH? Rekli su da je ona na godišnjem odmoru.

Koja je tu dobrobit djeteta? Prvotno su i Centar za socijalnu skrb i posebna skrbnica u svojem dopisu (Index je u posjedu ovih dopisa, op.a.) utvrdili da ovrha nije u interesu djeteta, a i policija je 5. listopada digla kaznenu prijavu protiv majke radi psihičkog i fizičkog zlostavljanja. Ali očito sutkinja tako ne misli", govori otac djevojčice.

"Nisu joj dali ni da ode na WC, rušili su je na pod"

Istaknuo je i kako sutkinja nije dala da dijete ide na toalet bez pratnje nekoga iz policije.

"Curica je prije toga svega bila u hodniku, kazala je da joj se piški, sutkinja joj zabranjuje i kaže da mora biti netko prisutan. I trpjela je, nije htjela da netko uđe s njom u WC. Pa kriminalci imaju pravo koristiti WC nakon privođenja, ali moja kći to pravo nije imala.

Poslije joj je došlo slabo, došla je hitna pomoć, sutkinja nije dozvolila da se dijete pregleda. Dogodilo se da su je policajci primili za ruke i noge i izveli van u kratkim rukavima. Malena je odnesena u automobil.

Tada smo pošli na Rebro da se utvrdi je li djevojčica pri postupanju zadobila ozljede. Na hitnom smo prijemu, tamo je valjda 100 ljudi, mala pokušava pobjeći, a policija je ruši, ponovo je tu brutalno postupanje na djelu. Ponovo je odnesena u majčin auto i onda je valjda napustila državu", govori on.

Rešetar (Udruga Veronika Vere): Nosili su djevojčicu kao vreću krumpira

Stupili smo u kontakt i s glasnogovornikom Udruge Veronika Vere Damirom Rešetarom. On je rekao da je bio nazočan prilikom ovog događaja zajedno s drugim članovima ove Udruge. Oni su potpredsjednica Tihana Tomas Skala, koordinatorica za socijalnu politiku Stela Prislan-Fujs i član udruge Nenad Šiprak.

"Nama je preko potpredsjednice Tihane Tomas Skale dojavljeno da će biti održana ovrha tog dana i mi smo se odazvali pozivu. Na mjestu događaja su bili predstavnici policije, njih četvero u civilu i još četvero u uniformama. Kasnije je pozvana hitna pomoć. Bila je i majka sa sestrom, kao i otac s odvjetnicom.

Očito se radilo o specifičnom događaju, gdje dijete ne želi ići kod jednog roditelja. Mi smo bili na ulici, nismo smjeli biti u objektu. Ono što mogu reći je da su dijete sat i pol nagovarali da krene s majkom.

Dijete su u jednom trenutku počeli vući za ruke niz stepenice, bila je kratkih rukava. Primili su je kao vreću krumpira i ubacili u automobil njemačkih registarskih oznaka. Nas je iznenadilo da je sutkinja dozvoljavala takvo postupanje", rekao je za Index glasnogovornik udruge Damir Rešetar.

Sud ne može davati informacije o postupcima u kojima je javnost isključena

Kontaktirali smo i Općinski građanski sud u Zagrebu.

"Iz Vašeg današnjeg upita ovom sudu proizlazi da se pitanja koja ste postavili odnose na ovrhu radi predaje djeteta. Stoga se napominje da članak 351. Obiteljskog zakona propisuje da je u postupku u kojem se odlučuje o statusnim stvarima, stvarima o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te uzdržavanju djeteta javnost isključena. S obzirom na navedeno, sud ne može davati informacije o postupcima u kojima je javnost isključena", stoji u njihovom odgovoru.

Također, pitali smo Općinski građanski sud u Zagrebu zašto nije bila nazočna posebna skrbnica imenovana od suda RH.

"Članak 351. Obiteljskog zakona odnosi se na cjelokupni postupak te sud ne može davati informacije o konkretnom predmetu.

"Možemo odgovoriti samo općenito da se na temelju čl. 516. st. 2. Obiteljskog zakona u postupcima ovrhe radi predaje djeteta primjenjuje Pravilnik o načinu postupanja i suradnje suca, stručnog radnika Centra za socijalnu skrb i policijskog službenika za mladež prilikom prisilnog oduzimanja i predaje djeteta. 

Navedeni Pravilnik u čl. 7. st. 4. propisuje koga sud obavještava o mjestu i vremenu uredovanja te nije predviđeno da se na uredovanje mora pozvati posebnog skrbnika. Nadalje, u čl. 3. Pravilnika određeno je tko provodi ovrhu radi prisilnog oduzimanja i predaje djeteta, dok čl. 5. određuje da je sud u tim postupcima dužan postupati žurno", napisali su.

Policija: Mi smo tu kao pomoć

Index je zbog ove teme kontaktirao Policijsku upravu zagrebačku.

"Vezano uz vaš medijski upit obavještavamo kako je donošenje odluke o predaji djeteta, a potom i provođenje te odluke, u nadležnosti suda - u konkretnom slučaju Općinskog građanskog suda u Zagrebu kojem se trebate obratiti vezano uz detalje odluke - dok policijski službenici na zahtjev nadležnog suda pružaju pomoć, odnosno asistenciju - i postupaju temeljem Pravilnika o načinu postupanja i suradnje suca, stručnog radnika centra za socijalnu skrb i policijskog službenika za mladež prilikom oduzimanja i predaje djeteta.

Tako su policijski službenici Policijske uprave zagrebačke 13. siječnja 2023. godine u Zagrebu, sukladno članku 7. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, na zahtjev Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pružili pomoć - asistenciju, a vezano uz provedbe ovršnog postupka navedenog suda zbog predaje djeteta drugom roditelju.  

"Sutkinja je izdala nalog za uporabu sredstava prisile prema djetetu"

Tijekom provedbe navedene odluke suda, a nakon što je duže od sat i pol pregovarala i uvjeravala dijete na predaju i postupanje po odluci suda, sutkinja-ovršiteljica izdala je policijskim službenicima, temeljem Pravilnika o načinu postupanja i suradnje suca, stručnog radnika centra za socijalnu skrb i policijskog službenika za mladež prilikom oduzimanja i predaje djeteta, nalog za uporabu sredstava prisile prema djetetu. 

Postupajući po navedenom nalogu, policijski službenici su prema djetetu, koje je prvo pružalo pasivni, a potom i aktivni otpor, uporabili tjelesnu snagu kao najblaži oblik prisile. Sredstva prisile uporabljena su sukladno odredbama čl. 82. i 84. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima te čl. 139. i 141. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika, a vezano za odredbe članka 11. Pravilnika o načinu postupanja i suradnje suca, stručnog radnika centra za socijalnu skrb i policijskog službenika za mladež prilikom oduzimanja i predaje djeteta.  

Dijete je ozljede zadobilo tijekom pokušaja bijega

Predajom djeteta drugom roditelju, pomoć-asistencija policije u provedbi odluke suda je završila.

Predano dijete je potom u pratnji roditelja prevezeno u KBC Zagreb - Rebro radi obavljanja liječničkog pregleda, a što je propisana procedura nakon uporabe sredstava prisile nad djetetom.

Na navedenoj lokaciji dijete je pokušalo pobjeći od roditelja kojem je predano, potom je palo na koljena te udarilo policijsku službenicu, a samovoljno udaljenje i daljnji napad na policijske službenike spriječio je, uporabom tjelesne snage, drugi policijski službenik, a što je sukladno čl. 82. i 84. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima te čl. 139. i 141. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika.   

"Roditelj se žalio na odluku suda"

Liječničkim je pregledom utvrđeno kako dijete nema ozljeda, osim onih nastalih padom tijekom pokušaja bijega.

Još jednom naglašavamo kako policija u provedbama ovršnih postupaka predaje djece nije tijelo provedbe, već je to nadležni sud - a policijski službenici pružaju pomoć.

Tijekom navedenog postupanja policijski su službenici u dva navrata postupali prema djetetu. U prvom navratu jedan se roditelj pritužuje na postupanje, ali ne u odnosu na policijsko postupanje, već u odnosu na odluku suda, dok se u drugom slučaju drugi roditelj izjasnio kako nema primjedbi na postupanje policije.

Zaključno apeliramo da prilikom medijskog izvještavanja uzmete u obzir da dijete koje se predaje treba biti zaštićeno od narušavanja njegove privatnosti putem medijskog izvještavanja kojim bi se izravno ili neizravno mogao otkriti identitet djeteta, kao i od svakog oblika kršenja prava kojim bi na drugi način mogla biti ugrožena dobrobit djeteta."

Zavod za socijalni rad bez komentara o konkretnom slučaju

Obratili smo se i Hrvatskom zavodu za socijalni rad, od kojega smo tražili očitovanje na ovakvo postupanje.

"Sukladno čl. 512. st. 2. Obiteljskog zakona provođenje ovrhe oduzimanja djeteta poduzet će, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke, sud na području kojeg se dijete zatekne, te sukladno čl. 356. istog zakona centar za socijalnu skrb djeluje samo kao pomoćno tijelo kada pomaže sudu u postupcima određivanja ovrhe radi predaje djeteta i ostvarivanja odnosa s djetetom.

Sukladno Pravilniku o načinu postupanja i suradnje suca, stručnog radnika centra za socijalnu skrb i policijskog službenika za mladež prilikom prisilnog oduzimanja i predaje djeteta (NN 48/16), sud radnje u postupku poduzima žurno u koordinaciji s ostalim tijelima i osobama u tim tijelima koja sudjeluju u provedbi ovrhe, a koordinaciju obavlja sud po ovršnom sudcu odnosno ovršitelju kojem je spis dodijeljen u rad.

Koordinacija podrazumijeva poduzimanje svih potrebnih radnji u svrhu prethodne provjere jesu li ispunjeni uvjeti za uredovanje radi prisilnog oduzimanja djeteta i predaje djeteta te povezivanje tijela i osoba u tim tijelima koji sudjeluju u postupku ovrhe.

Također se usuglašava o vremenu i mjestu uredovanja kao i održava koordinacijski sastanak prije samog provođenja postupka radi izravne međusobne razmjene informacija bitnih za uspješnu realizaciju ovršnog postupka na kojem će se usuglasiti pojedinačne zadaće tijela i osoba koja sudjeluju u postupku, razmotriti raspoložive informacije o djetetovom fizičkom i psihičkom stanju, razmotriti je li potrebna nazočnost doktora medicine odnosno ekipe hitne medicinske pomoći i drugo.

Konkretan slučaj za koji je postavljen upit, nismo u mogućnosti komentirati radi zaštite prava na privatnost, interesa i dobrobiti mlt. djeteta", naveli su u odgovoru.. 

Pravobraniteljica: Ovrha je tek krajnja mjera

Pitali smo za mišljenje i pravobraniteljicu za djecu Helencu Pirnat Dragičević. 

"Ne ulazeći u komentar konkretnog slučaja, navodimo sljedeće:

Općenito govoreći, ovrha je provedba odluke u situaciji kada je izostala dobrovoljnost i suradnja roditelja u provođenju pravomoćne, izvršne sudske odluke.

Sudski postupak koji prethodi ovrsi trebao bi biti jamstvo da je odluka donesena u tom postupku ona koja je za to dijete najbolja, odluka u kojoj se vodilo računa o dobrobiti djeteta i njegovom najboljem interesu. Dužnost je roditelja da pripreme sebe i dijete na život po sudskoj odluci, a ne da je izbjegavaju.

Ovrha je tek krajnja mjera, koja se primjenjuje iznimno, i koju zakon propisuje kada su iscrpljeni svi drugi načini provedbe odluke suda.

"Nisam zagovornik ovrhe prisilnim oduzimanjem"

Prisilno oduzimanje djeteta radi provođenja sudske odluke svakako je mučan čin do kojeg mora doći ako roditelji nisu spremni poštivati sudske odluke. Kad roditelj svjesno odluči da ne poštuju sudsku odluku, djetetu nanosi neprocjenjivu štetu jer posljedica toga je izlaganje djeteta mučnim scenama, šoku i stresu.

Nisam zagovornik ovrhe prisilnim oduzimanjem i uvijek sam za to da se dijete zaštiti od mučnih situacija prisilnog izvršenja, ali kad drugi načini nisu polučili rezultate, onda to ostaje krajnje sredstvo provođenja sudske odluke o zaštiti djeteta.  

"Ovršni sudac je dužan paziti na dostojanstvo djeteta"

Kako bi se djeca zaštitila u postupku ovrhe Pravilnikom o načinu postupanja i suradnje suca, stručnog radnika Centra za socijalnu skrb i policijskog službenika za mladež prilikom prisilnog oduzimanja i predaje djeteta je propisano da se prilikom ovrhe mora voditi računa da se ovršne radnje mogu poduzimati samo ako je to u skladu s temeljnim načelom o prvenstvenoj zaštiti dobrobiti i prava djeteta.

Ovršni sudac, odnosno sudski ovršitelj dužan je pri provedbi ovrhe radi prisilnog oduzimanja i predaje djeteta paziti na dostojanstvo djeteta radi čije predaje se provodi ovrha te na to da se prema djetetu postupa s dužnim obzirom. 

Upotreba prisile se može naložiti, ali...

Ovršni sudac po potrebi može naložiti i uporabu sredstava prisile od strane policije prema osobi koja ometa ovrhu radi prisilnog oduzimanja i predaje djeteta ili ugrožava dobrobit djeteta, a iznimno i prema djetetu radi čije predaje se provodi ovrha, razmjerno potrebi zbog koje se poduzima prisila te uz mišljenje stručnog radnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad. 

Ovršni sudac, odnosno sudski ovršitelj dužan je pri provedbi ovrhe voditi računa o zaštiti djeteta radi čije predaje se provodi ovrha od narušavanja njegove privatnosti putem medijskog izvještavanja kojim bi se izravno ili neizravno mogao otkriti identitet djeteta i svakog oblika kršenja prava kojim bi na drugi način mogla biti ugrožena dobrobit djeteta. 

Kod primjene policijskih ovlasti policijski službenik za mladež, odnosno drugi policijski službenik mora uzeti u obzir dob te fizičko i psihičko stanje osobe nad kojom primjenjuje policijske ovlasti, kao i utjecaj koji bi primjena policijskih ovlasti mogla imati na dijete radi čije predaje se provodi ovrha odnosno utjecaj na druge osobe."

Odvjetnica Biloš: Postoje dostatni instrumenti uz koje se mogu izbjeći neugodne situacije

Razgovarali smo i s odvjetnicom Jasminom Biloš.

"Ne mogu procijeniti je li se u ovom slučaju djelovalo prema interesima djeteta, nemam informaciju je li s djetetom obavljen stručni razgovor, ali ako to nije učinjeno, to je sigurno propust ako se očekivalo da će se dijete opirati ili se opiralo ovrsi. To je kao mehanizam nešto što se moralo iskoristiti", govori nam Biloš.

Objašnjava da je ovrha postupak na koji stranke u sporu imaju pravo ako do preuzimanja djeteta nije došlo dobrovoljnim postupanjem drugog roditelja.

"Međutim mislim da postoje dostatni instrumenti kojima se stranke mogu poslužiti da ostvare svoje pravo, a da djecu ne izlažu nelagodnim i stresnim situacijama. I u postupku ovrhe, temeljem Obiteljskog zakona, ovršenik može predložiti da se stranke saslušaju i da roditelj iznese argumente je li ovrhu treba odgoditi ili je li postoje razlozi zašto se ne bi trebala provesti.

Također, dijete se može uputiti na stručni razgovor. Mislim da je on jako važan, dakle, da stručna osoba djetetu predoči situaciju i poziciju u kojoj se nalazi, da mu objasni njegova prava i njegove obaveze i da od djeteta dobije povratno mišljenje. 

Stranka isto tako ima pravno sredstvo tražiti da sud izrekne novčanu kaznu ili sudske penale roditelju koji dijete ne želi predati. Roditelj može tražiti i odgodu ovrhe ako smatra da ima valjane razloge zašto ovrhu ne bi trebalo izvršiti.

"Prisilna ovrha samo ako je dijete ugroženo"

Postoje, znači, mehanizmi kojima se roditelj može poslužiti da bi ostvario svoja prava, a da dijete ne izlaže neugodnim i stresnim situacijama. Te situacije treba izbjegavati jer se ne mogu predvidjeti posljedice koje mogu ostaviti na dijete", govori ona.

Dodala je da postoje i takozvane nenajavljene ovrhe kad se dijete ovršava, primjerice, na igralištu u prisutnosti prijatelja pa je izloženo neugodnostima jer su tu druga djeca. 

"Sud svakako mora imati i mehanizam kako će prisilno provesti ovrhu, ali za tim treba posegnuti samo ako je u interesu djeteta. To znači da se mora provesti i test razmjernosti, koji utvrđuje je li veća šteta za dijete da se ovrha silom provede ili da dijete ostane kod roditelja kojem se treba oduzeti.

Ako je dijete ugroženo, ako mu je zdravlje ugroženo, bitno je da sustav ima mehanizam za provođenje prisilne ovrhe. Ali to mora biti izuzetak. I to se sa sigurnošću mora znati da je prisilna ovrha u interesu djeteta. Sud mora voditi računa o interesu djeteta u odnosu na prava i interes roditelja. 

I roditelj mora procijeniti hoće li inzistiranjem na prisilnoj ovrsi prouzročiti štetu. Smatram da nije dobro da se dijete izlaže prisilnim ovrhama osim u slučaju ako je to zaista nužno radi zaštite djetetovog zdravlja", zaključila je odvjetnica Jasmina Biloš.