UKRAJINSKI sud donio je odluku bez presedana kojom je novinarima zabranio objavu istraživačkog teksta o bratu Oleksija Suhačova, čelnika Državnog istražnog ureda (DBR). Odluka se odnosi na istragu o imovini brata visokog dužnosnika, a donesena je i prije nego što je sudu podnesena tužba. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije i zabrinutost zbog pritiska na slobodu medija u zemlji, piše Kyiv Independent.

Zabrana objave prije tužbe

Sudac Pečerskog okružnog suda u Kijevu, Serhij Vovk, jučer je zabranio Centru za borbu protiv korupcije (AntAC), medijskoj kući Slidstvo.info i novinarki Alini Strižak objavljivanje istrage o 143 nekretnine koje su navodno u vlasništvu Oleksandra Suhačova, biznismena iz Harkiva i brata čelnika DBR-a. Sudska odluka objavljena je danas. Državni istražni ured i Pečerski okružni sud nisu odgovorili na upite za komentar.

Iako su sudovi u Ukrajini i ranije potvrđivali tužbe za klevetu protiv medija, zabrana istraživačkog izvještaja prije same objave smatra se potezom bez presedana. Odluka je donesena kao privremena mjera na zahtjev tvrtke Parkovy-2, koja se povezuje s Oleksandrom Suhačovom, i to prije nego što je formalna tužba uopće podnesena.

"Drugim riječima, sud još nije razmatrao meritum slučaja jer još nije ni zaprimio tužbu, a nismo je primili ni mi u Centru za borbu protiv korupcije", priopćila je organizacija. Prema sudskoj odluci, tužitelj namjerava podnijeti tužbu kojom bi tražio zabranu prikupljanja bilo kakvih informacija o tvrtki Parkovy-2 i Oleksandru Suhačovu.

"Opasan presedan i izravno kršenje zakona"

"Odluka suda je očito nezakonita i krši temeljna prava novinara i javnosti na prikupljanje i širenje informacija od javnog interesa koje su javno dostupne, a tiču se najviših državnih dužnosnika", izjavila je Olena Ščerban, zamjenica izvršne direktorice Centra za borbu protiv korupcije.

"To je izravno kršenje članka 10. Europske konvencije o ljudskim pravima, ukrajinskog Zakona o informiranju i Zakona o medijima. Ujedno je i nastavak pritiska na novinare i naš centar." Darija Kalenjuk, izvršna direktorica centra, upozorila je da odluka predstavlja opasan presedan.

"Riječ je o izravnom ograničavanju slobode govora i zabrani objave istraživanja od očitog javnog interesa. Vjerujemo da vlasti jednostavno koriste AntAC i Slidstvo.Info kao probni slučaj da vide mogu li se ovim mehanizmom poslužiti kako bi spriječili novinare u razotkrivanju korupcije.

Znatna šteta

Nepoštivanje odluke moglo bi dovesti do novčanih kazni, potencijalno čak i kaznenog progona. Svakako ćemo se žaliti", poručila je Kalenjuk. Tvrtka Parkovy-2 u svom je zahtjevu tvrdila da bi im objava istraživanja nanijela znatnu štetu.

Naveli su kako bi, u slučaju objave, "bilo nemoguće učinkovito zaštititi prava podnositelja zahtjeva jer, jednom kad se povjerljive informacije - uključujući osobne podatke i poslovne tajne - objave na internetu, više ih se ne može u potpunosti ukloniti".

Ova sudska odluka dolazi u vrijeme optužbi da ukrajinske vlasti provode represiju nad oporbenim medijima i ne uspijevaju istražiti ubojstva novinara. Europska unija također je pozvala Ukrajinu da ukine ratno objedinjavanje TV kanala, usvoji zakone za borbu protiv utjecaja interesnih skupina na medije, osigura konkurentno medijsko tržište i uvede neovisnog regulatora.

Kontroverzna figura

Oleksij Suhačov, čiji se brat našao pod lupom istražitelja, smatra se kontroverznom figurom. Od svog osnutka 2016. godine, Državni istražni ured (DBR) suočava se s optužbama da služi kao politički alat Ureda predsjednika. Suhačov je na čelo te institucije imenovan 2022. godine nakon netransparentnog natječaja koji su antikorupcijski aktivisti opisali kao namješten i politiziran.

Ured glavnog tužitelja u srpnju 2022. izvijestio je da je podružnica DBR-a u Hmeljnickom uništila tajne materijale iz nekoliko velikih kaznenih istraga odmah nakon početka ruske invazije. Spisi su bili povezani s nekoliko prokremaljskih političara, a njihovo navodno uništenje potaknulo je sumnje na izdaju ili korupciju.

Sudac Serhij Vovk, koji je donio odluku o zabrani, također ima povijest kontroverznih presuda. Godine 2012. osudio je Jurija Lucenka, protivnika tadašnjeg prokremaljskog predsjednika Viktora Janukoviča, na četiri godine zatvora zbog zlouporabe ovlasti. Europski sud za ljudska prava kasnije je presudio da je taj progon bio politički motiviran.

Sudac poznat po spornim odlukama

Pravosudna nadzorna organizacija Dejure kritizirala je Vovka zbog deblokade imovine tvrtke u ruskom vlasništvu te zbog opstruiranja slučaja podmićivanja protiv Oleha Tatarova, zamjenika šefa ureda predsjednika Zelenskog, oduzimanjem slučaja Nacionalnom antikorupcijskom uredu (NABU).

Vovk je 2020. godine donio odluku kojom je od NABU-a oduzeo i poznati slučaj protiv svog prezimenjaka Pavla Vovka, bivšeg suca koji se smatra simbolom pravosudne korupcije u Ukrajini.

Također je  potvrđivao kontroverzne tužbe za klevetu koje je podnosio Andrij Portnov, bivši zamjenik šefa Janukovičeva ureda. U listopadu prošle godine Vovk je produžio pritvor detektivu NABU-a u slučaju za koji antikorupcijski aktivisti vjeruju da je riječ o političkoj osveti.