KLIMATSKI sustav Zemlje u većoj je neravnoteži nego ikad dosad, upozorila je meteorološka agencija Ujedinjenih naroda. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) navodi da naš planet prima znatno više toplinske energije nego što je može osloboditi, što je ponajviše zbog emisija stakleničkih plinova poput ugljikovog dioksida. Ova rekordna razina energetske neravnoteže zagrijala je oceane na nove rekordne razine prošle godine i nastavila topiti polarne ledene kape, piše BBC.

Znanstvenici strahuju da bi prirodna faza zagrijavanja, poznata kao El Niño, koja se očekuje kasnije ove godine, uskoro mogla donijeti nove toplinske rekorde.

Guterres: Planet na granici

Reagirajući na izvješće, glavni tajnik UN-a António Guterres ponovio je svoj poziv državama da napuste fosilna goriva i okrenu se obnovljivim izvorima energije kako bi "osigurale klimatsku, energetsku i nacionalnu sigurnost".

"Planet Zemlja gurnut je do svojih granica. Svaki ključni klimatski pokazatelj pokazuje alarmantno stanje", upozorio je u svojem karakteristično oštrom videoobraćanju. 

Crveni alarmi na svim pokazateljima

Prema podacima WMO-a, proteklih 11 godina bilo je 11 najtoplijih zabilježenih na Zemlji od početka mjerenja 1850. godine. U 2025. globalna prosječna temperatura bila je za oko 1.43 °C više od onih u "predindustrijskom" dobu, prije nego što su ljudi počeli masovno sagorijevati fosilna goriva.

Zbog privremenog učinka hlađenja prirodnog vremenskog fenomena La Niña, 2025. nije nadmašila 2024., koju je potaknula suprotna faza, El Niño. Unatoč tome, prošla je godina i dalje bila jedna od tri najtoplije otkad postoje mjerenja. Mnogi znanstvenici sada smatraju da se zagrijavanje ubrzava, iako ističu da su temperature uglavnom unutar raspona dugoročnih predviđanja.

WMO ukazuje i na niz drugih dokaza koji pokazuju da se klima mijenja brže nego ikad prije. Jedna od najvažnijih mjera je količina dodatne toplinske energije koju Zemlja apsorbira. Ta "energetska neravnoteža", koja u konačnici pokreće klimatske promjene, dosegnula je novu najvišu razinu prošle godine.

Iako znanstvenici još uvijek istražuju zašto je Zemlj apsorbirala toliko dodatne topline u posljednjem desetljeću, ne sumnjaju da su staklenički plinovi koji zadržavaju toplinu, poput ugljikovog dioksida (CO2), temeljni uzrok te neravnoteže. Razine CO2 u atmosferi najviše su u najmanje dva milijuna godina, navodi WMO, zbog ljudskih aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva. 

Posljedice na oceane i polarni led

Dio dodatne energije zarobljene tim plinovima zagrijava atmosferu i kopno te topi led na planetu. Prema privremenim podacima, svjetski ledenjaci imali su jednu od pet najgorih godina zabilježenih u razdoblju 2024./25., dok je morski led na oba pola bio na rekordno niskim razinama ili blizu njih tijekom većeg dijela 2025. godine.

Ipak, više od 90 % dodatne Zemljine energije zagrijava oceane, što šteti morskom životu, uzrokuje intenzivnije oluje i pridonosi porastu razine mora. Toplina pohranjena u gornja dva kilometra globalnog oceana dosegnula je novi maksimum prošle godine, navodi WMO. Tijekom posljednja dva desetljeća, oceani se zagrijavaju više nego dvostruko brže nego krajem 20. stoljeća.

"Ljudske aktivnosti sve više narušavaju prirodnu ravnotežu, a s posljedicama ćemo živjeti stotinama, pa i tisućama godina", izjavila je prof. Celeste Saulo, glavna tajnica WMO-a.

Ekstremni vremenski uvjeti i prijetnja El Niña

Izvješće ukazuje na posljedice današnjeg porasta temperatura, koje pridonose jačanju mnogih vrsta ekstremnih vremenskih uvjeta i potiču širenje bolesti poput denga groznice. Jugozapad Sjedinjenih Američkih Država trenutačno je usred rekordnog ranog toplinskog vala, s temperaturama koje su posljednjih dana na nekim mjestima prelazile 40 °C, što je za 10 do 15 °C iznad prosjeka.

Brza analiza znanstvenika iz skupine World Weather Attribution pokazala je u petak da bi intenzitet vrućine bio "praktički nemoguć" bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Istraživači također pozorno prate Tihi ocean, jer dugoročne prognoze snažno upućuju na to da bi se faza zagrijavanja El Niño mogla formirati u drugoj polovici 2026. godine. El Niño bi, uz postojeći trend zagrijavanja uzrokovan ljudskim djelovanjem, mogao gurnuti temperature na nove rekordne razine u 2027. godini.

"Ako uđemo u fazu El Niña, ponovno ćemo svjedočiti porastu globalne temperature, a potencijalno i novim rekordima", rekao je dr. John Kennedy iz WMO-a.