GLOBALNO zagrijavanje bit će veće nego što se dosad predviđalo, pokazuje novo izvješće Ujedinjenih naroda. Čak i prema najoptimističnijem scenariju, prosječna globalna temperatura do sredine stoljeća porast će za 1.7 do 1.8 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, objavio je UN.

Unatoč brzom širenju obnovljivih izvora energije i uvođenju klimatskih politika koje u mnogim zemljama smanjuju emisije stakleničkih plinova, za ostvarenje tog najpovoljnijeg scenarija potrebna su dodatna, hitna i velika smanjenja emisija.

Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), emisije stakleničkih plinova trebale bi do 2030. pasti za 18 posto u odnosu na 2025. godinu. Do 2035. trebalo bi ih smanjiti za 45 posto, a do 2040. za čak 69 posto. Međutim, trenutačni nacionalni klimatski planovi predviđaju znatno manja smanjenja. Prema njima, emisije bi do 2030. pale za samo 5 do 8 posto, a do 2035. za 11 do 15 posto.

Do kraja stoljeća temperatura bi mogla porasti za 2.8 stupnjeva

UN procjenjuje da će, nastave li zemlje provoditi sadašnje politike, globalna temperatura do 2100. porasti za 2.8 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Ako države u potpunosti ispune svoja postojeća klimatska obećanja, zagrijavanje bi iznosilo 2.6 stupnjeva.

Obje su procjene više od prošlogodišnjih. UN to povezuje s povlačenjem SAD-a iz Pariškog sporazuma i promijenjenim procjenama povijesnih emisija stakleničkih plinova.

Guterres: Prekoračenje granice ne znači da trebamo odustati

Uoči sljedeće UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP31, koja će se održati u Turskoj, glavni tajnik UN-a António Guterres pozvao je zemlje da ne odustaju od smanjenja emisija. Upozorio je da emisije stakleničkih plinova pridonose zagrijavanju koje potiče poplave, požare i druge prirodne katastrofe.

"Prekoračenje temperaturnog praga ne znači predaju. Još uvijek možemo osigurati da ono bude što manje i što kraće moguće te vratiti temperature ispod 1.5 stupnjeva do kraja stoljeća", rekao je Guterres.

Cilj Pariškog sporazuma sve je teže ostvariti

Pariškim sporazumom iz 2015. godine države su se obvezale nastojati ograničiti porast prosječne globalne temperature na znatno manje od 2 stupnja Celzija, uz cilj da zagrijavanje ne premaši 1.5 stupnjeva. No UN sada navodi da se ograničavanje zagrijavanja na 1.5 stupnjeva, bez prekoračenja te granice ili uz njezino tek ograničeno prekoračenje, više ne smatra ostvarivim.

Zato je u novom izvješću predstavljen scenarij najmanjeg mogućeg prekoračenja te granice. Prema njemu, postoji približno 50 posto vjerojatnosti da bi se globalna temperatura do 2100. mogla vratiti na razinu od 1.5 stupnjeva iznad predindustrijskog razdoblja ili niže.

Novi klimatski planovi gotovo ništa nisu promijenili

Izvješće pokazuje i da klimatski planovi koje su države predstavile od prošle godine gotovo uopće nisu promijenili procjene budućeg globalnog zagrijavanja. Povratak temperature na razinu od 1.5 stupnjeva do kraja stoljeća ovisio bi o uklanjanju velikih količina ugljikova dioksida iz atmosfere. UN pritom upozorava da je neizvjesno može li se takvo uklanjanje ugljikova dioksida provesti u potrebnim razmjerima.