TOYOTA je prošlog tjedna objavila da će dio proizvodnje iz Meksika preseliti u Sjedinjene Države, što je potez koji drugi proizvođači automobila nerado poduzimaju unatoč carinama uvedenima prije više od godinu dana. Japanski će proizvođač polovicu svojih najprodavanijih pick-up vozila Tacoma uskoro proizvoditi u proširenoj tvornici u San Antoniju.

Predsjednik Donald Trump pozdravio je odluku kao "stvarno veliku stvar" i dokaz da "carine funkcioniraju", no iz Toyote poručuju da carinska politika nije bila presudna, već da se radi o dugoročnoj strateškoj odluci, piše CNN.

Proizvođači se opiru preseljenju proizvodnje

Više od godinu dana nakon što je Trumpova administracija najavila opsežne carine na automobile kako bi potaknula otvaranje novih tvornica u SAD-u, Toyotin je potez iznimka, a ne pravilo. Većina proizvođača radije plaća carine nego što troši milijarde na izgradnju novih pogona, a čak i proizvodne linije koje se sele u SAD smještaju se u postojeće tvornice.

Prošle godine 46 posto automobila kupljenih u SAD-u bilo je iz uvoza, što je tek neznatno smanjenje u odnosu na 47.7 posto iz 2024. godine. Dio tog pada posljedica je postupnog ukidanja prodaje jeftinijih uvoznih modela poput Nissana Verse. Stručnjaci ističu da su troškovi i neizvjesnost preveliki da bi se proizvođači odlučili na opsežne promjene u svojim proizvodnim kapacitetima.

"Izgradnja tvornice golema je obveza i bilo bi gotovo suludo upustiti se u to ishitreno", rekao je Ivan Drury, direktor analitike na stranici za kupnju automobila Edmunds. "Stoga je najsigurnije ne poduzimati ništa. Nastaviti po starom, čak i uz povišeni trošak carina."

Neizvjesnost oko trgovinskog sporazuma

Dodatnu nesigurnost stvara i sudbina Sporazuma između SAD-a, Meksika i Kanade (USMCA), koji je sada predmet ponovnih pregovora. Predsjednik Trump prošlog je mjeseca najavio mogućnost odustajanja od sporazuma ako ne dođe do značajnih promjena u korist američkih tvrtki.

To zabrinjava proizvođače automobila koji su se navikli na slobodno kretanje dijelova preko granica s Kanadom i Meksikom.

"Zalažemo se za brzo i trajno rješenje koje osigurava ravnopravne uvjete i pruža dugoročnu sigurnost potrebnu za kapitalno intenzivna ulaganja u automobilsku industriju", stoji u priopćenju Američkog vijeća za automobilsku politiku, koje zastupa General Motors, Ford i Stellantis.

Carine nagrizaju profite, ali s ograničenim učinkom

Carine značajno utječu na zaradu. Toyota je u protekloj fiskalnoj godini platila 8.4 milijarde dolara carina, zbog čega je poslovanje u Sjevernoj Americi prešlo iz dobiti u gubitak. General Motors je 2025. platio 3.1 milijardu dolara carina, a Ford milijardu dolara.

Ipak, carine nisu bile potpuno neučinkovite. Osim Toyote, i General Motors je prošle godine najavio preseljenje sklapanja dvaju SUV modela iz Meksika u SAD.

Također će prestati uvoziti jedan Buickov SUV iz Kine i zamijeniti ga modelom koji će se proizvoditi u Americi. Međutim, i ta će se proizvodnja odvijati u postojećim tvornicama u Kansasu i Tennesseeju, gdje se oslobodio prostor nakon što je GM smanjio ulaganja u električna vozila.

Poslovna logika ispred politike

Za Toyotinu odluku postoje i poslovni razlozi koji nadilaze trgovinsku politiku. "Toyota je bila vrlo uspješna u razvoju svog poslovanja s kamionetima u Sjedinjenim Državama, a njihova proizvodnja u San Antoniju već je glavni oslonac toga. Stoga je s poslovne strane logično konsolidirati postojeće operacije", objasnio je Patrick Anderson, ekonomist i stručnjak za automobilsku industriju.

Čak i uz visoke carine, proizvođačima se ne isplati seliti proizvodnju na temelju politika koje se mogu promijeniti brže nego što je potrebno za izgradnju tvornice. Stručnjaci kažu da bi bile potrebne godine i milijarde dolara za izgradnju novih američkih tvornica kojima bi se zamijenila uvozna vozila, pogotovo jer Trumpovi nasljednici mogu jednako lako poništiti njegove politike.

Tome treba dodati i više troškove rada u SAD-u u usporedbi s Meksikom. Uz snažnu potražnju i rast prodaje od 2% prošle godine unatoč rekordnim cijenama, proizvođači su motivirani nastaviti s uvozom kako bi zadovoljili tržište.