ZAREDALI su se napisi o pretjeranoj birokraciji, visokim troškovima i svim mogućim poteškoćama njemačkog gospodarstva. No u tome se ipak i pretjeruje: Made in Germany je još uvijek nešto što se traži u svijetu, piše Deutsche Welle.

Njemačko gospodarstvo nalazi se u krizi i prolazi kroz strukturne promjene: "stari" poslovni model više ne funkcionira. Uz trgovinske sukobe i probleme s konkurentnošću, jedan od razloga je i sve jači pritisak konkurencije iz Kine. Proizvodnju industrija koje su nekad bile povezane s oznakom "Made in Germany" sve češće preuzimaju tvrtke iz Kine i prodaju proizvode po nižim cijenama.

Potraga za novim tržištima

Kako bi otvorila nova tržišta za njemačke tvrtke koje izvoze, predstavnici njemačke vlade ovih dana putuju svijetom - u Indiju, jugoistočnu Aziju ili u države Perzijskog zaljeva. No što Njemačka uopće može ponuditi? Koje su prednosti domaćeg gospodarstva?

"Snage njemačkog gospodarstva i dalje su ondje gdje su oduvijek bile: 'Made in Germany' znači visoku kvalitetu, visoku razinu inovacija, snažnu orijentiranost na kupce i sveobuhvatne servisne usluge. Imamo mnogo visokospecijaliziranih proizvođača u uskim tržišnim nišama i 'tajnih šampiona' - primjerice u strojogradnji", nabraja Jürgen Matthes iz njemačkog Instituta za gospodarstvo (IW) za javni servis ARD. I sve se to i dalje traži na svjetskom tržištu, dodaje on.

Ključne industrije i izvozni potencijal

Budući da Kina sve više sustiže Njemačku na području inovacija i da tržište postaje sve zasićenije, njemačko se gospodarstvo sve snažnije usmjerava na uži krug proizvoda. No temelj ostaje isti: "Naše su prednosti ponajprije u strojarstvu i automobilskoj industriji, u prvom redu u motorima s unutarnjim izgaranjem, ali i u specijalnoj kemiji, farmaceutskoj industriji, medicinskoj tehnici te u važnim segmentima elektroindustrije", kaže Matthes.

Prema vrijednosti robe, njemačke tvrtke izvozile su 2024. godine ponajprije motorna vozila i dijelove. Na drugom i trećem mjestu bili su strojevi te kemijski proizvodi. Na kojim je područjima njemačko gospodarstvo posebno dominantno, pokazuje studija IW-a iz prošle godine: prema njoj njemački udio u svjetskom izvozu u oko 180 od 5.300 skupina proizvoda iznosi najmanje 30 posto - uključujući lijekove, kemijske poluproizvode i optičke mikroskope. Kod nekih lijekova protiv bolova taj udio prelazi i 90 posto.

Izazovi globalne konkurencije

No 2010. godine bilo je čak 240 takvih skupina proizvoda - dakle, prevlast slabi. Prednost njemačkih proizvoda uvijek je bila njihova visoka kvaliteta. Ona se drži i danas, ali je na svjetskom tržištu važna i druga okolnost: niska cijena. "Ako kineski proizvođač ponudi proizvode koji su možda 20 do 30 posto slabije kvalitete, ali 50 posto jeftiniji, tvrtke sve češće posežu za njima umjesto da i dalje nabavljaju iz Njemačke i EU-a", navodi Matthes.

Uz instrumente trgovinske zaštite i mjere protiv rastućih troškova, prema mišljenju stručnjaka novi savezi mogu biti sredstvo protiv niskih cijena. Prošloga tjedna EU i Indija dogovorili su trgovinski sporazum - uključujući znatno niže carine. To može pomoći i njemačkom izvozu. "Da je taj sporazum već postojao, vjerojatno bi svi naši strojevi u pogonu bili njemački ili barem europski", kaže Sanjay Malhotra za Tageschau. On je direktor indijske tvrtke koja proizvodi elektroničke dijelove za europske proizvođače automobila.

Usluge kao nova prilika

Istodobno bi i sve važniji sektor usluga trebao dobiti više pozornosti, kaže Matthes, što je nedavno analizirao u jednoj IW-studiji. To su očito prepoznale i klasične industrijske tvrtke jer se sve više okreću uslugama. Prema analizi minhenskog ifo instituta, sve veći udio u njihovim prihodima umjesto proizvodnje imaju montaža, održavanje i savjetovanje - i to zahvaljujući visokim njemačkim standardima.

"Upravo u srednjim poduzećima još uvijek ima mnogo svjetskih lidera koji dolaze iz Njemačke. To znači da smo stekli golemo iskustvo koje sada moramo primijeniti na nove načine", objašnjava ekonomist Martin Lück iz Macro Monkeyja. Industriju danas treba promatrati drukčije. "Ne više kao klasični industrijski pogon s dimnjakom, nego možda više kao veliki ured u kojem računala rade punom parom, a ljudi zajedno traže najbolja rješenja za kupce."

Inovacije kao ključ uspjeha

Ipak, njemački strojevi, kemija, automobili i elektronika i dalje se traže. "Zbog toga je sada važno zadržati visoku inovativnost kako bismo ostali na vrhu i bili bolji od konkurencije", upozorava Matthes. Kod proizvoda prilagođenih kupcima tako se obično mogu postići dobre cijene. Edgar Walk, glavni ekonomist u Metzler Asset Managementu, također smatra da su inovacije presudne u globalnoj konkurenciji, jer druge države sustižu Njemačku u pogledu kvalitete.

"Na svom području uvijek morate biti tehnološki najnapredniji. To je jedini način da obranite svoj udio na tržištu ili ga možda čak povećate", kaže ekonomist za ARD. Zato je važno i dalje mnogo ulagati u istraživanje i te rezultate više primjenjivati u poduzećima. "Njemačka je i dalje iznimno snažna zemlja na području znanosti", kaže Walk.

Start-upovi i nova ekonomija

To se vidi, kaže on, primjerice u velikom broju patenata na području umjetne inteligencije. I u medicinskoj tehnici Njemačka je u svjetskom vrhu i ima velik potencijal. Trend pokazuju i rekordni brojevi start-upova. Tijekom 2025. osnovano ih je 3.568 - više nego ikad prije. Posebno u sektorima softvera, medicine i prehrane osjetno raste dinamika osnivanja novih tvrtki, naveo je nedavno Savez start-upova.

"Naša izvrsna istraživanja pritom imaju ključnu ulogu kao polazište za inovacije i nove start-upove", rekla je potpredsjednica Saveza Kati Ernst. "Ako olakšamo osnivanje tvrtki koje nastaju iz znanosti i damo prednost inovacijama, to može dati dodatni poticaj našem gospodarstvu." Ekonomist Walk ovdje vidi glavni problem njemačkog gospodarstva: "Inovacijska snaga znači da iz temeljnih istraživanja nastaju proizvodi i inovacije. U tome, nažalost, još nismo dovoljno dobri."

Izazovi financiranja i regulacije

To je, kaže Walk, povezano s time da se mlade tvrtke ne financiraju dovoljno preko tržišta kapitala. Slično vidi i Matthes iz IW-a kad je riječ o sveučilištima i visokim školama: "S vremena na vrijeme suočeni smo s time da nešto istražimo i razvijemo, ali na tržištu nema dovoljno kapitala, a regulacije su previsoke." Zbog toga mladi osnivači s idejama izlaze na strana tržišta i ne nastaju radna mjesta u Njemačkoj. Kako bi spriječila odlaske u inozemstvo, njemačka je vlada nedavno s Francuskom predstavila stručni izvještaj. Među prijedlozima je reforma privatne i poslovne mirovinske štednje.

Ravnoteža između sigurnosti i poduzetničke slobode

Dominik Groll, istraživač tržišta rada u Institutu za svjetsko gospodarstvo u Kielu, u tom kontekstu upozorava i na vrlo visoku zaštitu od otkaza u Njemačkoj: "Inovacije, izumi i tehnološki napredak vrlo su nesiguran proces. Na području visoke tehnologije osam od deset projekata propadne." Trenutačno je vrlo skupo restrukturirati poduzeće u slučaju neuspjeha. "Zbog toga se tvrtke često ni ne kreću tim putem, nego se bave samo manjim inovacijama kod kojih rizik nije tako velik."

Osim toga važna je tijesna povezanost sveučilišta, državnih istraživačkih ustanova i tvrtki, naglašava Matthes. "Imamo snažan inovacijski ekosustav koji i dalje pripada temeljnim snagama njemačkog gospodarstva." Dodatna snaga ostaje i dualno obrazovanje - iako se poduzeća trenutačno žale kako je školsko obrazovanje sve slabije. Potrebna su veća ulaganja u obrazovanje, smatra i ekonomist Walk.