AGENCIJA Europske unije upozorila je da bi zbog sve većeg rizika od šumskih požara početkom kolovoza "mogla gorjeti cijela Europa". Požari su već aktivni u Španjolskoj i Francuskoj, a jača i zabrinutost da bi idućih dana mogli izbiti novi u Grčkoj, Italiji te u središnjoj Europi.

Kratkoročne prognoze za Francusku ostaju "vrlo teške", izjavila je Maria Zuber, voditeljica Centra za koordinaciju odgovora na hitne situacije EU-a (ECCR). Ako se trenutni požari u Portugalu i Španjolskoj do tada ne ugase, cijela će Europa biti u plamenu, rekla je Zuber.

Galerija

Ona je novinarima u operativnom centru ECCR-a u Bruxellesu poručila da bi 2026. mogla postati najgora sezona požara u europskoj povijesti i nadmašiti rekord zabilježen prošle godine. Kao razlog je navela obilne zimske i proljetne kiše koje su potaknule bujanje vegetacije, a ljetne vrućine su je pretvorile u lako zapaljivo suho raslinje.

Rekordni požari

Vremenski uvjeti koji pogoduju požarima u Europskoj uniji ove su godine rekordno intenzivni, a vatrogasne se ekipe diljem Sredozemlja bore s velikim požarima. Podaci Europskog informacijskog sustava za šumske požare (Effis) potvrđuju da je zbog zagađenja ugljikom vruće, suho i vjetrovito vrijeme u EU od početka godine bilo 43 posto ekstremnije od prosjeka za kraj srpnja u posljednjih dvadeset godina, piše Guardian

Službeno je potvrđeno da su u utorak u Grčkoj poginula tri vatrogasca. U međuvremenu su vatrogasci u Francuskoj i Španjolskoj tijekom noći stavili pod kontrolu velike požare koji su prijetili gradovima. Podaci objavljeni u četvrtak, uz mogućnost daljnjih izmjena, pokazuju da je ove godine izgorjelo 435.000 hektara, što je gotovo trostruko više od povijesnog prosjeka. Ta je šteta nastala u 1.400 požara, dvostruko više od uobičajenog broja.

Situacija u Francuskoj

Požar u gustim borovim šumama kod Bordeauxa toliko se proširio da je stvorio rijetku grmljavinsku oluju, koja može izazvati nove vatrene fronte. Podaci Effisa pokazuju da je u Francuskoj ukupno izgorjelo 91.000 hektara. Time je već sada premašen nacionalni rekord za cijelu godinu, iako do kraja ljeta preostaje još mjesec dana.

Lokalne vlasti u departmanu Gironde izvijestile su da je požar nakon mirne noći pod kontrolom. Nastavljaju se radovi na sanaciji rubnih dijelova i aktivnih žarišta. Temperature u četvrtak trebale bi biti povoljnije, za razliku od srijede kada su gašenje otežavali vrućina od 38 °C i snažan vjetar.

Vlasti su u četvrtak dopustile povratak kućama za dodatnih 84.000 ljudi. U utorak je povratak već bio odobren za njih 60.000.

Požari u Španjolskoj

U Španjolskoj je ove godine izgorjelo ukupno 207.000 hektara, a zapadno od Madrida zabilježen je najveći šumski požar u povijesti zemlje. Opožarena površina gotovo je pet puta veća od prosjeka za ovo doba godine, ali je manja od one zabilježene do kraja srpnja 2022. Regionalne vlasti u Madridu objavile su da je situacija stabilna, no stanovnicima sedam naselja povratak još nije dopušten. Španjolski premijer Pedro Sánchez u četvrtak je ujutro proglasio kraj izvanrednog stanja u pokrajinama Ávila i Madrid.

Ipak, zbog novog požara blizu granice s Portugalom evakuirano je 600 ljudi. Španjolska meteorološka agencija Aemet prognozira da će temperature u četvrtak u velikom dijelu unutrašnjosti premašiti 35 °C, a u nekim se regijama očekuju maksimalne vrijednosti od 40 do 42 °C.

Europska solidarnost i nove prijetnje

Zbog šumskih požara u Francuskoj i Španjolskoj ovog je mjeseca evakuirano više od 300.000 ljudi iz domova i turističkih objekata. Obje su zemlje zatražile pomoć Europske unije u vidu vatrogasaca, vozila, kanadera i helikoptera. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je zahvalila vatrogascima na hrabrosti i predanosti, a timovi iz Rumunjske i Grčke produljili su svoj boravak. "Dok požari u Francuskoj i Španjolskoj i dalje haraju, europska solidarnost nema granica", poručila je.

Dužnosnici Centra za upravljanje kriznim situacijama EU-a upozorili su u srijedu da predstoje teški tjedni jer se situacija u Italiji i Grčkoj pogoršava. Kasnije istog dana grčka vatrogasna služba potvrdila je smrt dvojice vatrogasaca na Kreti. Treći je poginuo na jugu kopnenog dijela zemlje. Grčka je do 29. srpnja imala relativno mirnu sezonu, s manje požara i znatno manjom opožarenom površinom od prosjeka.

Italija i Portugal, s druge strane, bilježe gotovo rekordan broj požara, a opožarene površine znatno su veće od prosjeka. Te su zemlje zasad izbjegle štetu razmjera onih u Francuskoj i Španjolskoj, no prošlog je tjedna u Italiji poginuo vatrogasac tijekom gašenja požara na Siciliji.

Klimatske promjene kao uzrok

Klimatske promjene ovog ljeta uzrokuju požare diljem Europe. Niz toplinskih valova isušio je vegetaciju i stvorio veliku količinu zapaljivog materijala, zbog čega se i manji požari brzo šire i postaju nekontrolirani. Tijekom posjeta zapovjednom mjestu u srijedu, premijer Sánchez ponovio je poziv na sklapanje "nacionalnog pakta" za rješavanje klimatske krize.

"Uzrok ovih požara može biti ljudski faktor, ali i ne mora. U svakom slučaju, oni se eksponencijalno šire zbog visokih temperatura, niske vlage i atmosferskih pojava koje sami veliki požari stvaraju u našim šumama", izjavio je.

Brze analize pokazale su da bi toplinski val koji je u lipnju zahvatio zapadnu Europu bio praktički nemoguć u svijetu bez klimatskih promjena. Suša tla, ključan faktor za širenje velikih požara, postala je pet puta vjerojatnija. Procjenjuje se da je zbog toplinskih valova umrlo najmanje 10.000 ljudi, a poljoprivrednici su zbog uništenih usjeva pretrpjeli štetu od dvije milijarde eura.

Porast temperatura uzrokovan izgaranjem fosilnih goriva događa se istovremeno s depopulacijom ruralnih područja južne Europe. Farme se napuštaju jer stanovništvo stari, a mladi se sele u gradove. Posljedica je nekontrolirano širenje vegetacije, što stvara velike poteškoće vatrogascima i znanstvenicima koji istražuju šumske požare na Sredozemlju.