PREMA podacima eVisitora, Hrvatska je u prvoj polovici godine ostvarila 7,6 milijuna turističkih dolazaka i 29,5 milijuna noćenja, što je gotovo jednak rezultat kao u istom razdoblju prošle godine. Prema prvim, neslužbenim podacima, u prvih devet dana srpnja broj dolazaka bio je oko dva posto veći nego lani.

A kako se posljednjih dana sve više govori o "borbi za svakog gosta" i trendu rezerviranja smještaja u posljednji trenutak, o čemu je Index već pisao, provjerili smo koliko je hotelskog smještaja još dostupno i po kojim cijenama. Usporedili smo i ponudu u sličnim konkurentskim destinacijama u Europi.

Što smo točno tražili?

Tražili smo isključivo dostupne hotele za boravak od 24. do 31. srpnja, za dvije odrasle osobe u jednoj sobi s uključenim doručkom. Usporedba se temelji na cijenama prikazanim na platformi Booking, a uključeni su i dostupni Genius popusti. Ukratko: smještaja još ima.

Mali Lošinj vs. Sardinija

Za početak, ponudu dostupnih hotela provjerili smo na Malom Lošinju i talijanskoj Sardiniji, dvije otočne mediteranske destinacije koje privlače turiste zbog čistog mora i prirode. Za razliku od velikih resort destinacija, u ove dvije uglavnom dolaze gosti koji traže mirniji odmor, a zajedničko im je i to što se do njih mora automobilom i trajektom.

Na Malom Lošinju Booking je za odabrani termin nudio četiri hotela, a cijene su se kretale od oko 1600 eura, preko 2000, pa sve do gotovo 5000 eura za sedam noćenja. Na Sardiniji je izbor bio znatno veći, a cijene niže. Najjeftiniji hotel mogao se pronaći već za 625 eura, dok je najskuplji dosezao 4017 eura.

Poreč vs. Albufeira

U Istri smo pak odabrali Poreč i usporedili ga s Albufeirom, jednim od najpoznatijih ljetovališta u portugalskoj regiji Algarve. Obje su destinacije među najpoznatijim turističkim odredištima svojih zemalja, s razvijenom hotelskom ponudom, a ponajprije privlače obitelji i goste koji dolaze na višednevni ljetni odmor.

U Poreču se cijene hotela za odabrani termin uglavnom kreću od 1190 do 2600 eura, dok dva najskuplja hotela stoje 3730, odnosno 4700 eura. U Albufeiri su cijene malo niže te se kreću od 986 do 2110 eura.

Zadar vs. Chania

Idući na redu - Zadar i Chania na grčkom otoku Kreti. Odabrali smo ih jer je riječ o povijesnim obalnim gradovima koji uz kulturne znamenitosti nude i odmor na moru. Obje destinacije imaju međunarodne zračne luke, tijekom ljeta bilježe velik broj stranih gostiju te su popularno polazište za istraživanje okolnih plaža i otoka.

U Zadru je najjeftiniji hotel za odabrani termin koštao 1308 eura, dok je najskuplji, koji se nalazi u okolici grada, dosezao 4463 eura. U Chaniji su cijene bile osjetno niže te su se kretale od 1066 do 2247 eura.

Split vs. Barcelona

Nakon Zadra, red je bio provjeriti i kakva je ponuda u Splitu. "Cvit Mediterana", kako mu mnogi tepaju, usporedili smo s Barcelonom. Riječ je o drugim najvećim gradovima na obali svojih država i važnim prometnim središtima koja spajaju gradski turizam s odmorom na moru. Obje destinacije privlače goste koji žele spoj kulturnih sadržaja, gastronomije, plaža i živahnog gradskog života.

U Splitu se cijene hotela za odabrani termin kreću od oko 890 eura, što je manje nego u Barceloni, gdje najjeftiniji hotel stoji 1071 euro. No, u luksuznom segmentu razlika je znatno izraženija. Dok najskuplji hotel u našoj pretrazi u Barceloni doseže 1892 eura, u Splitu cijena najskupljeg smještaja penje se na čak 7844 eura, što je više nego četiri puta više.

Makarska vs. Bodrum

"Skočili" smo, barem na Bookingu, i do Makarske te turskog Bodruma. Obje destinacije tijekom ljeta privlače velik broj stranih turista, poznate su po plažama, bogatoj turističkoj ponudi i živahnom noćnom životu.

U Makarskoj ćete sedam noćenja s doručkom u hotelu platiti najmanje 1837 eura, dok se cijene većine ostalih hotela kreću između 2300 i 2700 eura. U Bodrumu je situacija ipak nešto drukčija. Hotel s doručkom može se pronaći već za 677 eura, većina ih stoji između 700 i 1500 eura, dok je najskuplji u našoj pretrazi iznosio 2650 eura.

Dubrovnik vs. Amalfi

I za kraj, škicnuli smo cijene i za one koji su spremni izdvojiti nešto više novca pa smo usporedili ponudu hotela u Dubrovniku i na talijanskoj obali Amalfi. Riječ je o dvjema najpoznatijim i najprestižnijim mediteranskim destinacijama koje privlače goste više platežne moći, ponajviše zbog spoja bogate povijesne baštine, spektakularnog krajolika i mora.

U Dubrovniku cijene hotela za odabrani termin počinju od oko 2500 eura. Mogu se pronaći i oni po 3200 ili 4200 eura, dok najskuplji stoje oko 4600 i 6320 eura, a jedan doseže gotovo 10.500 eura. Na obali Amalfi hoteli uglavnom stoje između 1280 i 2200 eura. U ponudi su također i oni po 3200 i 4200 eura, dok cijene najskupljih dosežu čak 14.000, odnosno 17.000 eura za sedam noćenja.

"Kod nas su skupi hoteli nedovoljno skupi, a jeftini hoteli nedovoljno jeftini"

"Mislim da su kod nas skupi hoteli zapravo nedovoljno skupi, a jeftiniji hoteli nedovoljno jeftini. No, ne možemo baš uspoređivati hrvatski hotel s tri zvjezdice s hotelom iste kategorije u Italiji ili Grčkoj", kaže za Index savjetnik za hotelijerstvo Zoran Pejović.

Ističe kako razlika između luksuznih hotela s pet zvjezdica i hotela srednje kategorije u Hrvatskoj često nije dovoljno izražena, dok je u Italiji, Grčkoj ili Španjolskoj uobičajeno da luksuzni hotel stoji i tisuću ili dvije tisuće eura više od hotela niže kategorije. Kao jedan od razloga navodi veću ponudu u konkurentskim zemljama, ali i više troškove poslovanja u Hrvatskoj.

Dodaje i da se oko ovogodišnje turističke sezone stvara previše polemika. "Što uopće znači dobra sezona? Mislim da je za hotelijere ona, u pravilu, vrlo dobra. Hrvatska posljednjih godina nije doživjela nikakve dramatične promjene. Postali smo mainstream turistička destinacija i nije realno očekivati da broj noćenja raste jednakom brzinom kojom se povećavaju smještajni kapaciteti", kaže.

"To što ima slobodnog smještaja nije loše"

Pejović se osvrnuo i na trend rezerviranja smještaja u posljednji trenutak. "Tako je već nekoliko godina, nije to novo. Sve se postupno mijenja zbog tehnologije, drugačijeg načina putovanja i lakše dostupnosti informacija. Ljudi danas drukčije planiraju godišnje odmore nego prije deset ili 20 godina, kada su putovanja rezervirali i po šest mjeseci unaprijed", objašnjava.

A pojedine slobodne sobe usred sezone nisu razlog za zabrinutost, dodaje. "Ima slobodnog smještaja i to nije loša stvar. Hotel ne mora biti popunjen 100 posto da bi uspješno poslovao. U velikim hotelima s nekoliko stotina soba praktički je nemoguće svaku večer popuniti svaku sobu jer gosti dolaze i odlaze različitim danima te rezerviraju različite vrste smještaja", zaključuje.

Ministarstvo: Najpopularniji Zagreb, Istra, Dubrovnik

Iz Ministarstva turizma i sporta za Index kažu da je od početka siječnja do kraja lipnja prosječna stopa popunjenosti hotela iznosila 29 posto, jednako kao u istom razdoblju prošle godine. Napominju pritom da pri usporedbi popunjenosti po županijama treba uzeti u obzir velike razlike u ukupnom broju hotelskih kreveta, zbog čega se rezultati ne mogu izravno uspoređivati.

"Uzimajući u obzir navedeno, u krugu županija sa značajnijim apsolutnim brojem hotelskih kreveta, u prvih šest mjeseci najvišu stopu popunjenosti bilježe grad Zagreb (43%), Dubrovačko-neretvanska županija (32,3%) te Istarska županija (30,4%), a najnižu Zadarska županija (23,4%) i Šibensko-kninska županija (23,1%). 

U krugu top destinacija (gradova/općina) s najvećim brojem hotelskih kreveta na razini Hrvatske u prvih šest mjeseci najbolju popunjenost bilježe Rovinj (47,5%), Zagreb (43%), Zadar (41,2%), Opatija (39,4%) i Dubrovnik (38,2%). Najnižu popunjenost bilježe Tar (15,8%), Biograd na Moru (17,9%), Pula (18,53%) i Crikvenica (21,3%)", navode iz Ministarstva.

"To je prednost Hrvatske"

U Ministarstvu očekuju da će rezultati u ostatku srpnja i tijekom kolovoza biti na razini prošlogodišnjih, što, kako ističu, smatraju vrlo dobrim ishodom s obzirom na gospodarske, tržišne i geopolitičke okolnosti.

Napominju i da su se navike turista posljednjih godina promijenile. "Vidimo da na tržištu prevladava last minute booking, možda više nego ikad dosad. Turisti traže sigurnost destinacije i blizinu, te se upravo tu krije prednost Hrvatske u odnosu na neke druge zemlje i destinacije.

Inflacija i viši troškovi putovanja doveli su do toga da putnici uspoređuju destinacije više nego prije te traže kvalitetan omjer cijene i kvalitete. Dijelom radi cijena, ali dijelom i radi klimatskih promjena, te izbjegavanja gužvi, dio turista radije bira putovanja u pred i posezoni, odnosno izbjegava sam vrhunac ljeta", poručuju iz Ministarstva.

Dodaju i da europska turistička potražnja više ne raste tempom kakav je bio nakon pandemije koronavirusa. Iako interes za putovanjima i dalje ostaje visok, zaključuju iz ministarstva, turisti danas putuju racionalnije, fleksibilniji su pri odabiru termina i destinacije, sve više putuju izvan glavne sezone i pridaju veću važnost održivosti, autentičnim iskustvima i otpornosti na klimatske izazove