Foto: Hina

NEAKTIVNOST nadležnih institucija, poput tužilaštva i policije, ohrabrila je političare da se osjećaju nedodirljivo, pa se Dodik nije bojao raspisati referendum zbog kojeg se već tjednima trese čitava BiH, smatra Demirel Delić. Taj je ustavni stručnjak iz Zenice za Splitski dnevnik pojasnio najnovija zbivanja u susjednoj državi.

"Pravna država podrazumijeva bezrezervno poštivanje i provođenje odluka državnih institucija  koje time dokazuju svoju funkcionalnost i svrsishodnost, s čime se BiH ne može pohvaliti. Otvoreno opstruiranje odluka Ustavnog suda BiH predstavlja eklatantno kršenje Dejtonskog ustava, a upravo to predstavlja referendum kojom vlast u Republici Srpskoj želi pitati građane da li su za to da se poštuje odluka Ustavnog suda. Jedan dio BiH javno je rekao da neće provesti odluku najviše sudske instance i da će aktivno djelovati u njenom neprovođenju. To je jednosmjeran put u pravnu anarhiju", smatra Delić.

Osim troška od 2 milijuna KM, referendum će donijeti i prihvaćanje nacionalnih podjela koje nanose štetu društvu i državi, misli Delić, a predviđa da bi se vlasti Republike Srpske nakon ovog mogle ohrabriti i za nove referendume.

"...Ovaj referendum bi potencijalno mogao biti prvi u nizu daljnjih referenduma (o državnim pravosudnim institucijama, vlasništvu nad Brčko distriktom i konačno odcjepljenju RS). Sve to znači da kada se promjene geopolitičke prilike (uz ionako anemičnu međunarodnu zajednicu u BiH) iz arhiva može da se izvadi volja naroda pokazana na referendumima, i da se tada potencijalni oružani sukobi u BiH spriječe kompromisnim odcjepljenjem RS-a", objašnjava Delić za Splitski dnevnik.  

Senzacionalistički medijski natpisi u neodgovorne izjave političara potenciraju pitanje rata u BiH, što uz moguću promjenu svjetske geopolitičke situacije znači da stabilnost i mir u toj državi nisu zajamčeni, navodi Delić, ali rata vjerojatno neće biti.

Političari iz redova hrvatskog naroda u BiH nisu se iskazali    

"Predsjednik HDZ-a nedjelovanjem i pasivnošću po ovom pitanju prešutno pruža podršku priči oko referenduma. U Republici Srpskoj hrvatski narod je možda u težoj situaciji nego bošnjački, i nisam siguran da Hrvati 9. januar doživljavaju kao ,,svoj“ praznik. Prema tome, onaj koji sebe doživljava jedinim legitimnim predstavnikom Hrvata u BiH, pokazuje da ga hrvatski narod i pravna država ne zanimaju na cijeloj teritoriji BiH", rekao je Delić za Splitski dnevnik.

Tvrdnje da su Hrvati u BiH marginalizirani Delić ne prihvaća. Po njegovom mišljenju, u BiH nisu ugrožene etničke skupine nego pojedinci, koji ne mogu računati da će ima sustav pružiti usluge na koje građani funkcionalnijih država mogu računati. Što se tiče pitanja preglasavanja BiH Hrvata, Delić objašnjava da je sve u skladu s Ustavom.

"Medijski najeksponiranije je tzv. nametanje izborne volje hrvatskom narodu prilikom glasanja za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Legitimno je promovirati ideju etno-nacionalnog uređenja BiH, prema kojoj svaki narod treba da bira svog predstavnika, ali Ustav BiH propisuje da se član predsjedništva treba izjasniti kao Hrvat, Bošnjak ili Srbin, a ne da treba biti izabran s najvećim brojem glasova određenog naroda", objašnjava Delić.

Uspostavljanje trećeg etniteta u kojem bi Hrvati činili većinu ne smatra realnim, zbog toga što bi takav prijedlog trebao proći ustavne procedure izmjena za koje je nužno osigurati dvotrećinsku većinu u oba zakonodavna doma. Kako sva tri naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH posjeduju mehanizme blokade izmjena Ustava BiH, iluzorno je očekivati da će se to dogoditi, smatra Delić.

Na pitanje koje bi rješenje za BiH bilo najbolje s ustavnopravnog aspekta, Delić odgovara da se situacija kratkoročno ne može popraviti.

"Mediji i NVO sektor moraju konačno prestati biti sami sebi svrha i početi buditi građansku svijest (tu ima i pozitivnih primjera koji su trenutno u domenu statističke greške). Postoji način na koji je građane moguće dozvati iz kolektivne amnezije, kada će i početi da vrše pritisak na vlast. Međunarodne organizacije koje ste i sami naveli, trebaju ekonomski i politički početi kažnjavati odgovorne za neizvršavanje obaveza. Kada državna kasa bude prazna i teritorij politički izoliran tada će građani shvatiti poraznost politika podjela", zaključio je Demirel Delić za Splitski dnevnik.