Ustavni sud će raspravljati o tonskom snimanju i otvaranju sjednica javnosti
PREDSJEDNIK Ustavnog suda Frane Staničić sazvao je sjednicu za sljedeći ponedjeljak, na kojoj bi ustavni suci trebali postići dogovor o tonskom snimanju, ali i o otvaranju sjednica Ustavnog suda javnosti. Prema pozivu koji je danas ujutro objavljen na internetskoj stranici suda, Staničić je predložio raspravu o Nacrtu pravilnika o tonskom snimanju sjednica, stručnih sastanaka i sjednica vijeća Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Kao druga točka dnevnog reda navedena je "rasprava o otvaranju (dijela) sjednica Ustavnog suda javnosti". Troje sudaca Ustavnog suda, Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan, ustvrdilo je krajem listopada medijima da ne žele sudjelovati na sastancima i sjednicama koje se nezakonito tonski snimaju.
To je izazvalo i oštre političke reakcije, od premijerove opaske da se radi o opstrukciji rada sudaca koje je predložila lijeva oporba do sukoba parlamentarne većine i manjine. Istovremeno, zbog nemogućnosti dogovora vladajućih i oporbe o imenovanju tri ustavna suca, za čiji je izbor potrebna dvotrećinska saborska većina, to tijelo radi u krnjem sastavu s 10 umjesto 13 sudaca.
Neki kažu da nisu znali za snimanje
Predsjednik Ustavnog suda, Frane Staničić, ranije je priopćio da je snimanje uvedeno nakon nesuglasica oko sadržaja zapisnika sa sjednica. Ustvrdio je i da su svi suci znali za nabavu opreme i početak snimanja 1. listopada te da je smatrao kako postoji suglasnost svih sudaca. Pritom je pozvao Hrvatski sabor da bez daljnjeg odgađanja izabere troje nedostajućih sudaca tog suda.
Od travnja, kada je Ustavni sud ostao s 10 članova, formirana su privremena vijeća na razdoblje od 24 tjedna ili do izbora novih sudaca. Prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, ta vijeća primarno odlučuju o pojedinačnim pravnim stvarima i ustavnim tužbama građana, rasterećujući tako plenarnu sjednicu svih sudaca. Zbog krize u radu Ustavnog suda, u javnost je izašao i podatak o velikom broju nagomilanih neriješenih predmeta, koji se navodno broje u stotinama.
Odgovarajući na tvrdnje da njihovo protivljenje snimanju dovodi do uskraćivanja zaštite ustavnih prava građana, troje sudaca koji su odbili sudjelovati na snimanim sjednicama podsjetilo je da suci Ustavnog suda građanima prije svega jamče da su o njihovim ustavnim tužbama odlučili u postupku koji je proveden na zakonit način.
Sjednice nisu otvorene još od 2003.
Ključno pravilo rada Ustavnog suda je da vijeća mogu odlučivati samo jednoglasno i u punom sastavu. Ako se u vijeću ne postigne stopostotna suglasnost ili ako predmet ima širi društveni značaj, slučaj se automatski prebacuje na sjednicu svih sudaca Ustavnog suda.
Vijeća tako, primjerice, nikada ne odlučuju o ustavnosti zakona, što je isključiva nadležnost cijelog suda na plenarnoj sjednici. Upravo bi te plenarne sjednice, po mišljenju dijela sudaca i udruga civilnog društva poput GONG-a, trebale biti otvorene za javnost, a o tom će se pitanju raspravljati u drugoj točki dnevnog reda, za šest dana.
Sjednice Ustavnog suda na kojima sudjeluju svi suci nisu otvorene za izravnu prisutnost javnosti i novinara još od donošenja Poslovnika Ustavnog suda iz 2003. godine.
Odluke se objavljuju u Narodnim novinama
Iako Ustavni zakon o Ustavnom sudu propisuje da je djelovanje suda javno, Ustavni sud je svojim internim poslovnikom iz 2003. odlučio da se ta javnost osigurava prvenstveno javnim raspravama, objavom dnevnih redova, priopćenjima i izvodima iz zapisnika, dok su same radne sjednice na kojima se vijeća i glasa zatvorene za medije.
Poslovnik također navodi da se javnost rada Ustavnog suda ostvaruje objavom odluka u Narodnim novinama, izdavanjem zbirki odluka te održavanjem konferencija za novinare i slanjem priopćenja.