AMERIČKI potpredsjednik JD Vance smatra da religija može pomoći u rješavanju nekih od najvećih društvenih problema u Sjedinjenim Američkim Državama te upozorava da dio republikanaca, zagovarajući strogo odvajanje politike i religije kada im to politički odgovara, zapravo doprinosi tome da Crkva postane društveno nevažna, prenosi Newsweek.

U svojoj novoj knjizi Communion: Finding My Way Back to Faith, objavljenoj u utorak, Vance kritizira kršćane koji vjerska načela primjenjuju bez uvažavanja stvarnih životnih okolnosti. Njegove kritike obuhvaćaju različite političke opcije, od libertarijanaca do krajnje ljevice, osobito kada je riječ o gospodarstvu i imigracijskoj politici.

"Republikanci su previše skloni obožavanju tržišta i pretpostavci da slobodne tržišne transakcije same po sebi uvijek vode do dobra. Demokrati su, s druge strane, previše skloni idealiziranju pojedinca i uvjerenju da je sve što se čini u ime osobnog ostvarenja nužno dobro", piše Vance, koji je prešao na katoličku vjeru.

"Crkva ne smije biti isključena iz javne rasprave"

Iako mnogi zagovaraju strogu odvojenost politike i religije, Vance smatra da bi aktivnija uloga kršćanskih crkava u američkom društvu mogla pridonijeti rješavanju brojnih problema s kojima se država suočava.

Prema njegovu mišljenju, zahtjevi da se Crkva povuče iz javnih rasprava štete njezinoj društvenoj ulozi.

"Kada Crkva iznosi svoja stajališta o pobačaju, često čujem kako ljevica govori da se Crkva ne bi trebala miješati u politiku. Isto čujem i kada konzervativci kritiziraju svećenike koji govore o brizi za siromašne ili dostojanstvenom postupanju prema migrantima. Takav pristup čini Crkvu nevažnom", navodi Vance.

Dodaje kako bi kršćanstvo trebalo oblikovati cjelokupan život pojedinca te da se Crkvu ne može ograničiti samo na područja oko kojih postoji politički konsenzus.

"Imigracija kao moralni i politički izazov"

Posebno mjesto u knjizi zauzima pitanje imigracije. Vance se osvrće na kritike koje su katolički biskupi i brojni vjerski predstavnici uputili imigracijskoj politici administracije predsjednika Donalda Trumpa.

Američka konferencija katoličkih biskupa 2025. godine izrazila je zabrinutost zbog, kako su naveli, ozračja straha, oštre političke retorike te mjera koje pogađaju migrante, uključujući razdvajanje obitelji, uvjete u pritvorskim centrima i gubitak pravnog statusa.

Biskupi su pritom naglasili da svaka osoba, bez obzira na svoj imigracijski status, posjeduje neotuđivo ljudsko dostojanstvo te zaslužuje humano postupanje, uz istodobno priznanje prava države da kontrolira svoje granice.

Iako su pojedini republikanci oštro kritizirali taj dokument, Vance ga u svojoj knjizi opisuje kao "iznimno uravnotežen". Također ističe da je pokojni papa Franjo poticao važne i često neugodne rasprave o migracijama. "Imigracija je posebno složen primjer izazova s kojim se svakodnevno susrećem: kako općeprihvaćeno moralno načelo primijeniti u stvarnom svijetu kao kršćanski politički lider", piše Vance.

Kaže da se rasprava o migracijama mora voditi u okvirima stvarnosti, a ne hipotetskih scenarija. Ističe da će deportacije uvijek uzrokovati ljudsku patnju, čak i kada ih netko smatra zakonitima i moralno opravdanima. Također upozorava na opasnosti nedovoljne provedbe zakona, poput poticanja trgovine ljudima, ali i na izazove integracije velikog broja useljenika u društvo.

Vance smatra da su političke elite, suočene s rastućom demografskom raznolikošću, postupno odbacivale kršćanstvo kao čimbenik društvene kohezije. Prema njegovu mišljenju, to je pridonijelo porastu društvenih podjela, većim generacijskim i spolnim razlikama među mladima te padu broja sklopljenih veza i nataliteta.

Kršćanski pogled na gospodarstvo

U knjizi se Vance bavi i pitanjem kakav bi trebao biti kršćanski pristup gospodarstvu u suvremenom svijetu.

Prema njegovu mišljenju, gospodarski rast i povećanje bruto domaćeg proizvoda ne smiju postati sami sebi svrha. Upozorava da se obiteljski život često podređuje zahtjevima tržišta rada, dok bi kršćanski pristup gospodarstvu trebao polaziti od dobrobiti čovjeka. "Gospodarstvo je sredstvo koje ljudima omogućuje kvalitetan život. Onoga trenutka kada gospodarstvo postane cilj samo po sebi, počinjemo gubiti vlastitu ljudskost", ističe Vance.

Kritizirao je i prijedloge bivše potpredsjednice Kamale Harris za produljenje školskog dana kako bi se bolje uskladio s radnim vremenom roditelja. Umjesto toga, smatra da bi društvo trebalo pronaći načine da roditelji provode manje vremena na poslu, a više sa svojom djecom.

Istodobno, Vance nije poštedio ni konzervativce. Kao primjer navodi protivljenje plaćenom roditeljskom dopustu koje zagovaraju pojedini libertarijanski ekonomisti zbog povećanih troškova za poslodavce.

"Teško je zamisliti jasniji primjer obožavanja tržišta od tvrdnje da je plaćeni roditeljski dopust loš za žene zato što bi mogao povećati troškove rada ili zdravstvenog osiguranja za njihove poslodavce", navodi Vance.

Zaključno poručuje kako bi gospodarstvo nadahnuto kršćanskim vrijednostima trebalo biti usmjereno na ljudsko dostojanstvo, stvaralaštvo i razvoj zajednice, a ne isključivo na ekonomske pokazatelje.