VELIKA većina Europljana želi snažnu i ujedinjenu Europu, ali sumnja da je taj cilj ostvariv. Ta kriza povjerenja na cijelom kontinentu otvara prostor narativima krajnje desnice o društvenom propadanju, pokazuje novo istraživanje Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), piše The Guardian.

Ambicije i razočaranje

Izvješće se temelji na 5800 intervjua provedenih u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu te na analizi rasprava u 15 zemalja. Rezultati otkrivaju sliku ambiciozne, ali razočarane javnosti. Čak 68 posto ispitanika govori o Europi u kontekstu općeg pogoršanja ili gubitka normalnog stanja, dok samo 12 posto vidi sadašnju situaciju kao vrijeme europskog buđenja i obnove.

Mnogi prepoznaju ključne izazove s kojima se Europa suočava, poput rata (43 %), ekonomskih pritisaka (33 %) i potrebe za većom međunarodnom autonomijom (29 %). Unatoč tome, 74 posto ispitanika smatra da se Europa s tim problemima ne nosi dobro, a 56 posto vjeruje da joj je budućnost ugrožena.

Problem nije u nedostatku ambicije: 73 posto ispitanika podržava viziju Europe koja se temelji na ujedinjenju i političkoj integraciji (35 %), miru i sigurnosti (28 %) ili prosperitetu (19 %). Nasuprot tome, samo 13 posto želi manje Europe ili raspad EU-a.

Raskorak između vizije i stvarnosti

Autor studije Pawel Zerka iz ECFR-a objašnjava da problem nije u tome što su ljudi prestali željeti jaču Europu, već što više ne vjeruju da je ona dostižna. Rezultat je, kako kaže, "jaz u mašti". Ljudi mogu zamisliti kakvu Europu žele, ali ne vide vjerodostojan put od današnjeg stanja do tog cilja.

"To su pitanja politike, a ne samo komunikacije", ističe Zerka. Uoči godišnjeg govora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, Zerka poručuje da podaci sugeriraju kako Uniji treba manje velikih obećanja, a više konkretnih dokaza o smjeru kretanja.

Glasovi građana

Studija donosi i dijelove razgovora s građanima. "Redovito osjećam olakšanje što živim u Europi. Nije savršena i neke stvari idu u krivom smjeru, ali nijedna regija na svijetu nije sigurnija, slobodnija i demokratičnija", rekao je jedan ispitanik iz Njemačke.

On je kao najveće izazove naveo klimatsku krizu i jačanje krajnje desnice, ali smatra da se oni ne rješavaju učinkovito. "Izbori se previše bave sadašnjošću, a nedovoljno budućnošću", dodao je. Na pitanje kakvu Europu želi za 20 godina, odgovorio je: "Slobodnu, demokratsku, održivu, manje zaduženu, politički više lijevo orijentiranu i mirnu." No, na pitanje vjeruje li da će se to ostvariti, njegov odgovor je bio kratak: "Ne."

Četiri skupine europskih birača

Studija je europske glasače svrstala u četiri skupine. Pozitivci (19 %) su uvjereni proeuropljani koji krize vide kao priliku za jaču integraciju. S druge strane, negativci (39 %) vjeruju da je najbolje vrijeme Europe prošlo.

U negativce spada gotovo polovica ispitanika u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, kao i gotovo svi birači radikalno desnih stranaka poput njemačkog AfD-a, francuskog RN-a, nizozemskog PVV-a i britanskog Reform UK-a. Čak 83 posto njih govori o Europi u kontekstu gubitka i propadanja.

Isključeni (12 %) su uglavnom apatični birači za koje je EU daleka tema, dok neodlučni (31 %) dijele proeuropske vrijednosti, ali sumnjaju u sposobnost kontinenta da djeluje odlučno, zaštiti građane i očuva svoje ideale.

Ključ je u neodlučnima

Gotovo trećina ispitanika (32 %) kao problem je navela sporost Europe. Jedan mladi Poljak, rođen nakon 2000. godine, to je sažeo riječima: "EU u osnovi puno raspravlja, a ništa ne poduzima." Česta tema bio je i neuspjeh Unije da se odlučno postavi prema moćnim svjetskim akterima, što je spomenulo 30 posto ispitanika. Kao primjer su navedeni nedavni carinski ustupci Donaldu Trumpu.

Pawel Zerka ističe da je skupina neodlučnih ključna za budući smjer Europe. "Lideri se obično obraćaju pozitivcima ili popuštaju negativcima, no upravo se među neodlučnima još uvijek može sačuvati vjera u europski projekt", rekao je.

Za razliku od tvrdokornih euroskeptika, neodlučni su još uvijek emocionalno vezani uz Europu, ali ih odbijaju institucionalna tromost i dojam geopolitičke slabosti, navodi izvješće. Da bi se vratilo njihovo povjerenje, političari moraju pokazati kako zajedničko djelovanje može riješiti konkretne probleme građana - od energetske sigurnosti i obrane do klimatskih promjena i rasta troškova života, zaključuje Zerka.