Foto: Shutterstock

NA SNAZI je izborna šutnja, što prema slovu Zakona o izborima znači kako je "zabranjeno javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela".

Kršenje izborne šutnje sankcionira se kaznom od tri tisuće kuna za fizičke osobe, od 10 do 30 tisuća kuna za kandidate te s kaznom do 500 tisuća kuna za stranke koje prekrše šutnju.

Ipak, internet i eksplozija popularnosti društvenih mreža utjecali su na komunikaciju i oglašavanje do te mjere da se postavlja pitanje je li izborna šutnja u današnje vrijeme uopće moguća.

Iz DIP-a su za vrijeme prošlih izbora pozivali fizičke osobe, kandidate i stranke da se suzdrže od agitiranja putem društvenih mreža, no s obzirom da to područje još nije dovoljno regulirano, ostaje mogućnost da se stranke u zadnjim satima pred izlazak birača na birališta dodatno okoriste upravo tom komunikacijskom arenom.

U velikom broju slučajeva bit će iznimno teško povezati fizičke osobe i pojedine stranke, zbog čega će, kao i ranijih godina, većina kršenja šutnje putem društvenih mreža najvjerojatnije proći bez kazni.