U AKCIJI policije po nalogu hrvatskog ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) danas ujutro uhićeno je više osoba za koje se sumnje da su sudjelovali u zlouporabama na zagrebačkom Geodetskom fakultetu.

Europsko tužiteljstvo i policija još se nisu oglasili o slučaju kojim je prema neslužbenim informacijama obuhvaćeno tridesetak osoba. Neslužbeno se doznaje da su među uhićenima bivši dekan Almin Đapo i profesor Boško Pribičević, a šteta je navodno procijenjena na oko dva milijuna eura. 

Istragom će, kako doznaje N1, biti obuhvaćeno 30-ak osoba, pored Đape i nekolicine njegovih suradnika na fakultetu. Sumnja se da su bivši dekani i njegovi ljudi, među kojima je najzvučnije ime profesora Pribičevića, organizirali cijeli lanac za izvlačenje europskih sredstava. U tom lancu bile su, kako se sumnja, razne tvrtke koje su, prema zasad dostupnim informacijama, ispostavljale fakture za poslove koji nisu obavljeni.

EPPO u lipnju pokrenuo istragu

Podsjetimo, iz Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u lipnju je stigla vijest da je u tijeku povođenje hitnih dokaznih radnji na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zbog sumnje na subvencijsku prijevaru i koruptivne aktivnosti.

Ističu da se akcija provodi u suradnji s PNUSKOK-om i da su navedene aktivnosti usmjerene protiv više hrvatskih državljana koje se sumnjiči za počinjenje kaznenih djela subvencijske prevare i koruptivnih kaznenih djela na štetu financijskih interesa Europske unije.

Telegram je tada javio da su dekanu Alminu Đapi i profesoru Bošku Pribičeviću izdane pouke o pravima osumnjičenika, što znači da su i formalno osumnjičeni nakon što je protiv njih pokrenuta istraga po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO).

Optužbe puno šire od terenca i jahte?

Kako je javio Jutarnji list, optužbe zbog kojih je policija u lipnju krenula u pretragu stanova i kuća dvadesetak osoba, među kojima je i profesor zagrebačkog Geodetskog fakulteta Boško Pribičević, puno su šire od onih za malverzacije s terencem i jahtom, o kojima se u posljednje vrijeme dosta pisalo u javnosti, a odnose se na sumnje u namještanje poslova izrade projekata teških više od 4 i pol milijuna eura.

Pretrage su obavljene kako bi se potkrijepile ili demantirale sumnje da je Pribičević od 2019. nizu tvrtki namjestio pobjeđivanje na natječajima za izvođenja projekata analize zaštite od potresa i slično te da je za to dobio i tražio mito u postotku vrijednosti poslova čije je dobivanje namjestio.

Među za EPPO spornim projektima navodno se nalazi i Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa i slični projekti koji su financirani iz europskih fondova.

Skupi fakultetski terenci

Otkriveno je da je Pribičević privatno vozio luksuzni terenac Land Rover Discovery Sport, nabavljen europskim novcem u sklopu istraživačkog projekta. Fakultet je nabavio i terenac Ford Ranger, koji je, također privatno, vozio stručni suradnik fakulteta Robert Rodbinić.

Vozila su nabavljena za ukupno 624.500 kuna, a prilikom njihove nabave uprava fakulteta zahtijevala je bogatu dodatnu opremu, primjerice kožni volan, sjedala u kombinaciji s kožom, kromiranu bočnu stepenicu i slično, piše Telegram.

Luksuzna jahta

Također je otkriveno da je fakultet nabavio jahtu Mirakul 30 u sklopu EU projekta HIDROLAB, kreiranog za hidrografska istraživanja podmorja. Jahtu su s fakulteta pravdali izjavama da im je potrebna za istraživački rad. Platili su je 598.750 kuna, a specifikacije broda, kako ih je fakultet raspisao u nabavi, u milimetar su odgovarale isključivo Mirakulu.

Jahta se na internetskim oglasima nudila u najam za privatna krstarenja po 3400 eura tjedno, na njoj je bila i lažna registracija, a fakultet ju je registrirao prvenstveno za iznajmljivanje, piše Telegram.

Dekan: Ovaj brod nije luksuz, ne možete u kaiću do Visa

Nakon što je Telegram otkrio priču o jahti, dekan Đapo je za RTL oštro odbacio insinuacije da je brod korišten u privatne svrhe.

"Uopće se ne radi o jahti, radi se o brodu, o plovilu. Jahta bi bila da je ona luksuzna, a ovdje se radi o plovilu od devet metara. Brod jest velik zato što mora zadovoljiti određene specifikacije. Ne možete u kaiću isploviti, recimo, do Visa i očekivati da ćete preživjeti. Brod ima devet metara, na njega stavljate tri milijuna kuna vrijednu opremu za istraživanje. To je skupocjena oprema koja je nabavljena kroz EU projekt da bi se provodila specifična istraživanja. To ne možete štapom", rekao je dekan u travnju.

Uskoro opširnije