U REDOVNOM mjesečnom istraživanju CRO Demoskop, RTL Danas donosi nalaze o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.

HDZ i dalje pada

Novi CRO Demoskop donio nam je neka iznenađenja u poretku stranaka. Treća snaga, ispred MOST-a i raspadnutog Živog zida, i dalje je nezavisna lista Mislava Kolakušića, dok HDZ ostaje vodeća stranka koju bira nešto više od četvrtine ispitanika. Njihov negativan trend nastavlja se i ovoga mjeseca.

Kontinuirano, proteklih pola godine HDZ bilježi pad. U odnosu na lipanj pali su za postotni poen. Slučaj HDZ-ova političkog tajnika i ministra u vladi sigurno je imao utjecaja.

Na krilima rezultata EU izbora SDP nastavlja rasti i treći mjesec zaredom. Sada ih bira 21,5 posto ispitanika. Ovo je najbolji rezultat SDP-a u proteklih godinu dana.

Lista bivšeg suca Mislava Kolakušića uživa 7,2 posto potpore, nešto više od prošlog mjeseca kada se prvi put pokazala trećom opcijom među biračima. Svjetonazorski, znatno češće njegovu listu biraju ispitanici koji se svrstavaju na desnicu ili desni centar. Most, koji je podbacio na EU izborima i ostao bez mandata, nešto raste pa je s potporom od 4,7 posto preskočio Živi zid.

Živi zid nastavlja padati

Nakon nevjerojatnog javnog iznošenja stranačkog prljavog rublja i napuštanja stranke Živi zid nastavlja padati i sada je na 4,3 posto. Istu potporu ima i stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića koja je zadržala istu potporu kao i prošlog mjeseca. Rastu HSS i HNS. Obje su stranke iznad tri posto, a HNS je poene skupio na javnoj prozivci ministra Kuščevića, iako su i dalje s njim u koaliciji i vladi. 

Ostale su stranke ispod 2 posto. HRAST raste na 1,9 posto, a stranka Ruže Tomašić pada s lipanjskih 2,2 posto na 1,7 posto. Zajedno bi se kao Suverenisti mogli približiti pragu. 

Ostalih je 3,4 posto, a ima i neodlučnih gotovo 12 posto. 

Najslabiji rezultat za predsjednicu u posljednje dvije godine

Promjena ima i kada je u pitanju popularnost, odnosno nepopularnost političara. Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja čeka sa službenom kandidaturom za drugi mandat na Pantovčaku, i dalje je prvi izbor najpozitivnije političarke. No bilježi pad od tri postotna poena u odnosu na lipanj, a sadašnjih 12,2 posto najslabiji je rezultat Grabar-Kitarović u posljednje dvije godine. 

Blago pada i premijer Andrej Plenković, ali je i dalje na drugom mjestu. Kandidatura za Pantovčak Zorana Milanovića dovela je na treće mjesto, ali vidimo da s potporom od 5,9 posto kaska i za predsjednicom i za premijerom.

Ivanu Pernaru, koji je napustio Živi zid i namjerava privući birače svojom strankom, značajno je narastao rejting – 4 posto ispitanika njega bira kao najpozitivnijeg političara.

Bivši sudac i više nego ambiciozni političar Mislav Kolakušić na sličnoj je razini kao u lipnju, baš kao i šef SDP-a Davor Bernardić (2,8 posto). Zlatka Hasanbegovića i Ružu Tomašić bira nešto iznad 2 posto ispitanika.

A u top deset našao se i ministar financija Zdravko Marić, ali i službeni kandidat za Pantovčak Miroslav Škoro, no on je najpozitivniji za 1,7 posto birača. A 'Nitko', on je i dalje najčešći odgovor. Da baš nitko od političara nije pozitivan, smatra više od petine ispitanika.

Plenković i dalje najnegativniji 

Na ljestvici najnegativnijih prvi je premijer Andrej Plenković (21 posto). Slučaj s nekretninama, imovinom i poukom kako do njih doći, dovelo je prvi put Lovru Kuščevića na vrh ove ljestvice (8,3 posto). No, iako je treći najpozitivniji, Zoran Milanović očito i dalje dijeli ispitanike, pa je na istoj poziciji i na ovoj ljestvici (7,3 posto). Narastao mu je postotak negativnog doživljaja u odnosu na lipanj. Tu je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić s 4,5 posto.

Baš kao i Ivan Vilibor Sinčić, i dalje čelnik urušenog Živog zida (3,2 posto). Nešto manje birača negativno ocjenjuje Milorada Pupovca (3,1 posto), aktualnu predsjednicu (2,5 posto) i Davora Bernardića (2,4 posto), ali i dalje su u top deset najnegativnijih. 
Tu su i Milijan Brkić (2 posto) i Goran Marić (1,8 posto)  koji je ovoga tjedna i premijeru morao objašnjavati imovinske odnose. 13,3 posto ispitanika smatra da su svi političari negativni. Zanimljivo je i kako je među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara pet iz HDZ-a, dvoje iz koalicijskih partnera na vlasti te troje iz oporbe (od čega dvoje iz SDP-a).

Prije odlaska na ljetni odmor građani nisu naklonjeni vladi, Pantovčaku i saboru. Ne bi baš pali, ali nema ni petica, a ni četvorki.
Najvišu ocjenu, čistu trojku, građani daju radu Ureda Predsjednice, ali u odnosu na lipanj petica je manje, pa je i ova prosječna ocjena nešto slabija. Prema biračkom tijelu HDZ-ovci je najbolje ocjenjuju i to s vrlo dobar četiri. Blagi pad bilježi i vlada, a ocjena ostaje dovoljan dva. 

Prema biračkom tijelu HDZ-ovci daju najbolje ocjene, ali rad koalicijske vlade ocjenjuju s dobar tri. Sabor ostaje tradicionalno najlošije ocijenjen, mršava dvojka, ali uoči skorašnje ljetne stanke čak nešto i podebljana.

Napomena:

Istraživanje se provodi početkom mjeseca od 1. do 5. srpnja 2019. na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%