ZNANSTVENICI su u jednom od najmanje istraženih dijelova Atlantskog oceana otkrili dva nova hidrotermalna polja i snimili životinje koje ljudi nikad prije nisu vidjeli u prirodnom staništu, objavio je Schmidt Ocean Institute, prenosi Science Alert.

Istraživanje je provedeno u zoni Doldrums Megatransform and Fracture Zone, udaljenom i tektonski aktivnom području oceanskog dna koje presijeca Srednjoatlantski hrbat, najduži planinski lanac na svijetu. To se područje nalazi sjeverno od ekvatora, oko 800 milja od sjeveroistočne obale Brazila.

Ekspediciju je predvodio morski znanstvenik Aaron Micallef iz Monterey Bay Aquarium Research Institutea u Kaliforniji, a tim je radio s istraživačkog broda Falkor (too). Koristili su daljinski upravljano podvodno vozilo SuBastian i autonomno podvodno vozilo The Childlike Empress. 

Otkrili dva nova hidrotermalna polja

Znanstvenici su pronašli dva dosad nepoznata hidrotermalna polja na dubini od gotovo 4000 metara. Riječ je o mjestima na kojima toplina i kemikalije iz Zemljine unutrašnjosti izlaze u ocean i stvaraju uvjete za život daleko od Sunčeve svjetlosti.

Jedno od otkrivenih polja posebno je veliko. Sastoji se od 23 hidrotermalna izvora, od kojih je 13 imalo aktivne "crne dimnjake", strukture iz kojih izlazi vruća tekućina bogata mineralima. 

"Ovo otkriće pokazuje zašto je istraživanje i dalje važno. Čak i u Atlantskom oceanu, gdje se granice ploča proučavaju desetljećima, još postoje mjesta na kojima prvi bliski pogled može otkriti nešto potpuno novo.

Ova ekspedicija pokazala je da čak i u jednom od najudaljenijih kutaka oceana naš planet ostaje živ, dinamičan i pun iznenađenja", rekao je Micallef.

Važno i za potragu za životom na drugim svjetovima

Oba hidrotermalna polja povezana su s rijetkim procesom koji se zove serpentinizacija. To je kemijska reakcija u kojoj morska voda reagira s mineralima iz stijena i stvara vodik i druge kemikalije koje mogu hraniti mikrobe u dubokom moru.

Takva su hidrotermalna polja rijetka. Jedan od najpoznatijih primjera je hidrotermalno polje Lost City na Srednjoatlantskom hrptu. Znanstvenici ih posebno proučavaju jer mogu pomoći u razumijevanju nastanka i održavanja života bez Sunčeve svjetlosti, ali i u potrazi za mogućim životom na oceanskim mjesecima poput Europe i Encelada.

"Serpentinizacija je proces u kojem morska voda reagira s mineralima u stijenama, proizvodeći toplinu i kemijsku energiju koje omogućuju životu da napreduje u dubokom oceanu bez Sunčeve svjetlosti, pa bi bolje razumijevanje tih sustava moglo dati tragove za pronalazak života na drugim planetima", rekla je Jyotika Virmani, izvršna direktorica Schmidt Ocean Institutea.

Prvi put snimili neobičnu ribu u prirodnom staništu

Ekspedicija je donijela i rijetke snimke životinja iz dubina. Znanstvenici su prvi put u prirodnom staništu snimili vrstu ribe Winteria telescopa, koja pripada skupini poznatoj po prozirnoj glavi i cjevastim očima.

Riba je snimljena na dubini od 710 metara. Takve vrste teško je proučavati jer se njihova prozirna kupola na glavi urušava kada ih se izvuče iz vode. Zbog toga znanstvenici dugo nisu ni znali kako točno izgledaju u prirodnom okruženju.

Na dubini od 3634 metra istraživači su dvaput susreli i veliku dubokomorsku lignju iz roda Magnapinna. Riječ je o jednoj od najneobičnijih životinja dubokog mora, poznatoj po izrazito dugim, nitastim krakovima.

"Svaki uzorak, svaka slika i svako otkriće vode nas korak bliže razumijevanju skrivenih dijelova našeg planeta", rekla je morska znanstvenica Paula Zapata Ramirez sa Sveučilišta Pontificia Bolivariana u Kolumbiji.

Detaljni znanstveni radovi o otkrićima tek se očekuju.