OGROMNOM oblaku pepela i plinova koji je Vezuv izbacio 79. godine trebalo je oko 15 minuta da ubije stanovnike Pompeja, pokazuje novo istraživanje. Procjenjuje se da 2000 ljudi, koliko ih je umrlo u drevnom rimskom gradu, nije stradalo zbog lave, nego su se ugušili u plinovima i pepelu, a kasnije ih je prekrio vulkanski materijal, čuvajući trag njihova postojanja tisućljećima kasnije, piše The Guardian.

Studija istraživača s Odjela za geoekološke znanosti Sveučilišta u Bariju u suradnji s Nacionalnim institutom za geofiziku i vulkanologiju (INGV) i Britanskim geološkim zavodom u Edinburghu otkrila je trajanje takozvanog piroklastičnog vala, gustog i brzog tijeka očvrsnulih komada lave, vulkanskog pepela i vrućih plinova koji je pogodio rimski grad nekoliko minuta nakon erupcije vulkana.

"Smrtonosni oblak bio je temperature od 100 stupnjeva Celzija i sadržavao je ugljikov dioksid, kloride, čestice užarenog pepela i vulkanskog stakla. Cilj naše studije bio je razviti model koji bi omogućio razumijevanje i kvantificiranje utjecaja piroklastičnog vala na naseljeno područje Pompeja, oko 10 kilometara od Vezuva", rekao je Roberto Isaia, viši istraživač Vezuvske zvjezdarnice i INGV-a.

Studija potvrđuje da stanovnici nisu mogli pobjeći, a većina umrlih ugušila se u svojim domovima i krevetima ili na ulicama i trgovima grada. Isaijin model procjenjuje da su plinovi, pepeo i vulkanske čestice zahvatili grad za 10 do 20 minuta.

"Vjerojatno je da su deseci ljudi umrli zbog kiše vulkanskog materijala koja je pala na Pompeje nakon erupcije, ali većina ih je umrla od gušenja. Tih 15 minuta u tom paklenom oblaku doimalo se neizmjerno dugo. Stanovnici nisu mogli zamisliti što se događa. Pompejci su živjeli s potresima, ali ne i s erupcijama, pa ih je iznenadio i poharao taj užareni oblak pepela", rekao je Isaia, dodajući da je piroklastični protok stigao do Pompeja nekoliko minuta nakon eksplozije.

Istraživanje INGV-a opisalo je piroklastične valove kao najrazorniju posljedicu eksplozivnih erupcija: "Usporedivi s lavinama, generiraju se urušavanjem eruptivnog stupa. Nastali vulkanski pepeo prolazi duž padina vulkana brzinom od više stotina kilometara na sat, pri visokim temperaturama i uz visoku koncentraciju čestica."

Danas su ruševine Pompeja drugo najposjećenije arheološko nalazište u Italiji, nakon rimskog Koloseuma, a prošle godine privukle su milijun turista.

"Vrlo je važno rekonstruirati ono što se dogodilo tijekom prošlih erupcija Vezuva, polazeći od geoloških tragova, kako bismo ušli u trag obilježjima piroklastičnih struja i utjecaju na stanovništvo. Znanstveni pristup u ovoj studiji otkriva informacije sadržane u piroklastičnim naslagama, koje pojašnjavaju nove aspekte erupcije Vezuva i pružaju dragocjene uvide za tumačenje ponašanja Vezuva, također u smislu civilne zaštite", rekao je profesor Pierfrancesco Dellino sa Sveučilišta u Bariju.