Rat na ulicama Pariza. Macron: Kako Francuzi mogu učiniti nešto takvo Francuskoj?
VAL PROSVJEDA zbog rasta troškova života, koji je proteklih tjedana zahvatio Španjolsku i Francusku, proširio se na Italiju i Portugal. U Milanu su izbili sukobi s policijom i zabilježeno je paljenje imovine, a u Lisabonu je tijekom vikenda podignuto šatorsko naselje.
Neredi u Milanu
Marš u središtu Milana, organiziran u subotu zbog rasta troškova života, počeo je mirno, ali je eskalirao u nasilje. Maskirani prosvjednici bacali su na interventnu policiju kamenje i kocke za popločavanje, a palili su i barikade od barskih stolova.
Policija je upotrijebila vodene topove i suzavac da rastjera okupljene. Snimke nakon sukoba pokazuju teško oštećeno vozilo karabinjera. Prema izvještaju agencije LaPresse, ozlijeđena su najmanje dva policajca, a privedeno je pedesetak prosvjednika, od kojih su mnogi maloljetni.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je da je prosvjed pravo, ali da se to ne odnosi na "paljenje naših gradova". Na društvenim mrežama napisala je da su "huligani" iskoristili prosvjede da "izazovu kaos, napadnu one koji brinu o sigurnosti i drže cijele gradove kao taoce".
Gradonačelnik Milana Giuseppe Sala, političar lijevog centra, rekao je da su "razlozi za prosvjed razumljivi, ali nasilje nad policijom i ozbiljna šteta nanesena gradu ne mogu se opravdati".
Šatorsko naselje u Lisabonu, prosvjedi u Španjolskoj
U Lisabonu je podignuto šatorsko naselje, slično onome koje se prije tri tjedna pojavilo u Madridu. Prosvjednici zahtijevaju hitne mjere zbog stambene krize i visokih troškova života. Stotine ljudi okupile su se noću na trgu Rossio, u turističkom središtu portugalske prijestolnice, nakon marša na kojem su sudjelovale tisuće građana iz cijele zemlje.
Sudionici su odlučili prenoćiti na trgu. Stotine njih pjevale su okupljene oko kipa kralja Pedra IV.
"Sloj društva koji u Portugalu plaća poreze i održava ovu zemlju na životu je napadnut i gubi svoja prava, posebno pravo na stanovanje", rekla je 46-godišnja socijalna radnica Elena Costa. "Zato smo ovdje, da pokažemo da se gušimo."
Antonio Margado, 52-godišnji inženjer, kritizirao je vladu desnog centra zbog "potpune liberalizacije tržišta najma; vlasnici su sve zaštićeniji, a podstanari kojima treba dom sve manje".
Cijene nekretnina u Portugalu od 2015. do 2024. porasle su za 124 posto, što je otprilike dvostruko brže od prosjeka Europske unije. Kriza najteže pogađa mlade i stanovnike Lisabona. U širem metropolitanskom području glavnoga grada živi otprilike četvrtina od 11 milijuna Portugalaca.
Subotnji kamp u Lisabonu nadovezao se na stambeni prosvjed koji je počeo u Portu, gdje je ranije postavljeno više desetaka šatora. Na prethodnom prosvjedu u Lisabonu, koji je organizirao sindikat CGTP, tražile su se bolje javne usluge, veće mirovine i plaće te mjere protiv rasta cijena stanovanja.
Portugalski premijer Luís Montenegro rekao je da vlada razumije potrebu građana da "izraze ogorčenje zbog onoga što smatraju propustima u javnim politikama". Svojim je političkim suparnicima ipak poručio da ne "uvoze u Portugal atmosferu nestabilnosti i prosvjeda koji nemaju stvarnu podršku u portugalskom društvu". Ta se izjava vjerojatno odnosila na nasilne prosvjede u Francuskoj.
Nemiri i u Albaniji
Nasilni prosvjedi ovog su tjedna izbili i u Albaniji. Prosvjednici su nezadovoljni uvjetima na sveučilištima i visokim školarinama te traže ostavku premijera Edija Rame. U subotu su na policiju bacali kamenje, Molotovljeve koktele i pirotehniku. Palili su automobile i kontejnere za smeće koje su koristili kao barikade.
Policija je prvi put od početka prosvjeda upotrijebila gumene metke. Neredi su se nastavili i tijekom noći, a zapaljene su ili teško oštećene zgrade suda, banaka i pošte. Ovi nemiri slijede nakon višemjesečnih antivladinih prosvjeda, koje je prvotno izazvala kontroverzna gradnja odmarališta povezana s obitelji američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Okidači krize u Španjolskoj i Francuskoj
Nezadovoljstvo zbog visokih najamnina i socijalne nejednakosti u Španjolskoj eskaliralo je prošlog mjeseca. Povod je bila deložacija 87-godišnje žene koja nije mogla platiti najamninu uvećanu za 230 posto. Povećanje je zahtijevala investicijska tvrtka koja je kupila njezin stan.
Slučaj Maríje del Carmen Abascal, koja je u međuvremenu preminula, potaknuo je ulične prosvjede i podizanje kampa u središtu Madrida. To je navelo socijalističku vladu da predloži hitne mjere za lakši pristup stanovanju i zaštitu podstanara. Nakon što su stranke desnice i krajnje desnice u parlamentu odbile te mjere, premijer Pedro Sánchez odgovorio je raspisivanjem prijevremenih izbora za kraj studenog.
Neredi u Francuskoj, preko 2000 uhićenih
Tijekom i nakon prosvjeda protiv visokih troškova života diljem Francuske uhićeno je više od 2000 ljudi. Podatke je u nedjelju objavio ministar unutarnjih poslova Laurent Nunez nakon vala sukoba, podmetnutih požara i pljački.
Na društvenoj mreži X Nunez je naveo da je ozlijeđeno više od 600 policajaca, žandara i vatrogasaca. Naglasio je da su ti podaci privremeni jer istrage za utvrđivanje odgovornih još traju.
U nemirima je oštećeno više stotina tvrtki. Alexandre Bompard, predsjednik Federacije za trgovinu i distribuciju i direktor Carrefoura, izjavio je da je pogođeno 1500 trgovaca. Štetu procjenjuje na stotine milijuna eura.
Smrtni slučaj i teške ozljede
Jedan prosvjednik preminuo je na pariškom bulevaru Magenta, a policija je kao uzrok smrti navela srčani zastoj. List Le Parisien izvijestio je da je 17-godišnjak u Saint-Etienneu ostao bez šake nakon što ga je pogodio policijski projektil.
Podaci o broju uhićenih samo u Parizu se razlikuju. Pariška policija ranije je izvijestila o 855 uhićenja, dok je tužiteljstvo u zasebnom priopćenju navelo 720 privedenih osoba, od kojih je 517 zadržano u pritvoru. Tužiteljstvo napominje da podaci nisu konačni.
U Limogesu je požar teško oštetio povijesnu zgradu gradske vijećnice. Trgovine su opljačkane, a zgrade oštećene i u Marseilleu, Lyonu te Bordeauxu.
VAL PROSVJEDA zbog rasta troškova života, koji je proteklih tjedana zahvatio Španjolsku i Francusku, proširio se na Italiju i Portugal. U Milanu su izbili sukobi s policijom i zabilježeno je paljenje imovine, a u Lisabonu je tijekom vikenda podignuto šatorsko naselje.
Tijekom i nakon prosvjeda protiv visokih troškova života diljem Francuske uhićeno je više od 2000 ljudi. Podatke je jutros objavio ministar unutarnjih poslova Laurent Nunez nakon vala sukoba, podmetnutih požara i pljački.
U nemirima je oštećeno više stotina tvrtki. Alexandre Bompard, predsjednik Federacije za trgovinu i distribuciju i direktor Carrefoura, izjavio je da je pogođeno 1500 trgovaca. Štetu procjenjuje na stotine milijuna eura.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u nedjelju da će prosvjedi biti zabranjeni ako treba, nakon žestokih nereda u Francuskoj.
"S obzirom na trenutačnu situaciju, prefekti će donijeti odluke u koordinaciji s gradonačelnicima da zaštite naše gradove, javne zgrade i trgovine, i ako je to potrebno, odu tako daleko da zabrane određena okupljanja i poduzmu potrebne mjere", rekao je predsjednik u televizijskom obraćanju u nedjelju navečer.
Policija pod povećalom
Rad policije također je pod povećalom, rekao je Macron te je zatražio od ministra unutarnjih poslova da se pozabavi time. Više od pola milijuna ljudi prosvjedovalo je u Francuskoj u subotu u nacionalnom prosvjedu protiv visokih troškova života.
Pljačke i paleži diljem zemlje
U mnogim gradovima došlo je do pljačke, paleža i oštećivanja imovine, a maskirani prosvjednici napadali su gradske vijećnice, policijske postaje i druge vladine zgrade. Dramatično urušavanje tornja povijesne gradske vijećnice u Limogesu, gradu poznatom po porculanu, proširilo se društvenim mrežama, kao i užasavajuća reakcija stanovnika grada.
"Jučer, unatoč profesionalizmu, naši policajci bili su suočeni s neviđenim nasiljem u brojnim gradovima", rekao je Macron. "Iznova sam tražio od vlade da izvuče pouke iz ovoga glede istrage i predviđanja, kako bi osigurala da se ovo više ne ponovi. Očekujem jasne odgovore i sve će biti potpuno transparentno."
U višednevnim nemirima koji su zahvatili Francusku uhićeno je gotovo 2400 ljudi i ozlijeđeno gotovo tisuću policajaca. Prema podacima koje je Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo u nedjelju, samo tijekom subote privedene su 2397 osobe. U sukobima je ozlijeđeno 997 pripadnika snaga sigurnosti, a sedam ih je zadobilo teške ozljede.
Reakcija predsjednika Macrona
Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio se naciji i poručio da "večeras svi osjećamo gnjev i sram". Naglasio je da se mora napraviti jasna razlika između prosvjednika s "legitimnim zahtjevima" i "onih koji su uništavali, razbijali i pljačkali".
"Oni koji su uništavali moraju platiti", rekao je Macron. Dodao je da "ništa ne opravdava" nasilje, koje je ocijenio "bez presedana".
Nakon jučerašnjih masovnih prosvjeda u Parizu, u javnosti se postavlja pitanje je li na ulicama bilo dovoljno policije. Novinarka Diane De Vignemont, koja prati francusku politiku, navodi da je prisutnost snaga reda bila primjetno slaba.
"Na rubovima prosvjeda dogodile su se brojne pljačke. Kad su krenule, nitko ih nije zaustavio", rekla je Vignemont.
Pojasnila je da je glavnina policijskih snaga bila raspoređena u sjeverozapadnom dijelu Pariza, u blizini vladinih zgrada i drugih "centara moći". "Ljudi se počinju pitati zašto je sinoć bilo tako malo policajaca na samim polazištima povorke", dodala je.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio se naciji nakon subotnjeg nasilja koje je zahvatilo više gradova. U govoru je osudio uništavanje i pljačke te najavio odlučan odgovor države.
"Obraćam vam se večeras u iznimno ozbiljnom trenutku. U subotu su nasilnici iz krajnje ljevičarskih skupina, kojima su se pridružili brojni kriminalci, pljačkali trgovine i uništavali javne zgrade", rekao je Macron na početku obraćanja.
Dodao je da cijela Francuska osjeća "bijes i sram" i da ništa ne može opravdati takvo nasilje. "Zašto paliti gradsku vijećnicu u Limogesu? Kako mogu otići tako daleko? Ništa to ne objašnjava, ništa to ne opravdava."
Odgovor države i istrage
Macron je istaknuo da su policijske snage, unatoč profesionalnosti, bile izložene nasilju bez presedana. "Zatražio sam od Vlade da analizira situaciju vezanu uz obavještajni rad, a o svemu će biti osigurana potpuna transparentnost. Istrage će se provoditi s najvećom mogućom odlučnošću", naglasio je.
Poručio je da suci "dijele pravdu u vaše ime i znaju što od njih očekujete". "Oni koji su uništavali moraju platiti, oni koji su pljačkali moraju nadoknaditi štetu, a oni koji su pokušali srušiti Republiku morat će za to odgovarati."
Najavio je i financijsku pomoć za trgovce te otkrio da je pokrenuo međunarodne mjere za osiguranje opskrbe zemlje energijom. "Ti se napori moraju odraziti na cijene. Znam da Francuzi očekuju konkretne rezultate", rekao je.
Poruka mladima i poziv na dijalog
Predsjednik se osvrnuo na zabrinutost mladih. "Naša mladež osjeća duboku tjeskobu zbog budućnosti i mogućnosti da pronađe svoje mjesto u društvu. Razumijem srednjoškolce i studente, oni su u središtu mog javnog djelovanja i njihov se glas mora čuti."
"Imamo dvostruku odgovornost: saslušati njihov bijes, ali i odlučno osigurati poštovanje republikanskog poretka", izjavio je Macron.
Spomenuo je da bi prefekti mogli ići tako daleko da zabrane određena okupljanja i pozvao sve političke stranke da nedvosmisleno osude nasilje. "Zemlji su potrebni red i mir, a ne daljnja eskalacija."
"Ne možemo od mladih tražiti da vjeruju u budućnost ako ne sjednemo i ne razgovaramo", rekao je. Najavio je da će zastupnici i lokalne vlasti već ovaj tjedan raditi na konkretnim rješenjima. "Ipak, prema onima koji uništavaju bit ćemo beskompromisni. Slušanje i dijalog ne znače slabost."
Kritika političkih protivnika
Macron se obratio i stranci Nepokorena Francuska. "Svi koji danas govore da je najhitnije izaći na ulicu imaju samo jedan cilj: preuzeti kontrolu nad političkom raspravom."
Zaključio je porukom da se rasprave moraju voditi s političkim strankama, a ne na ulici i nasiljem. "Moraju se voditi uz međusobno poštovanje, nikada u neredu i razbijanju. Naša zemlja za šest mjeseci zaslužuje dostojanstvenu predsjedničku kampanju."
Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio se naciji u izravnom televizijskom prijenosu nakon prosvjeda u kojima su ozlijeđene stotine ljudi i oštećen velik broj zgrada. Poručio je da "ništa ne opravdava" nasilje i obećao punu transparentnost istraga o postupanju policije.
Macronov govor uslijedio je nakon hitnog sastanka s visokim državnim dužnosnicima. Sastanak je održan dan nakon što su maskirane skupine u više gradova palile vatru i napadale javne institucije, među kojima i gradske vijećnice.
Stotine prosvjednika i u nedjelju su se okupile na pariškom Trgu Republike, gdje je bila prisutna policija. Službenici su upotrijebili suzavac nakon povremenih sukoba, a manje skupine pokušale su zapaliti bicikle i kante za smeće.
Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez oglasio se na platformi X. "Pravo na prosvjed je temeljno pravo. Namjerno i kolektivno izazivanje nereda kroz nasilje to nije", napisao je. Naveo je i da su opljačkane stotine trgovina u Parizu, Marseilleu, Lyonu i Bordeauxu.
Prema podacima vlasti, u subotu je na prosvjedima diljem Francuske bilo oko 550.000 ljudi. Organizatori, s druge strane, procjenjuju da ih je bilo oko 800.000.
Lider francuske ljevice Jean-Luc Mélenchon prozvao je vladu "isključivo odgovornom" za uništavanje imovine tijekom prosvjeda i ocijenio da nije uspjela osigurati javni red.U objavi na društvenoj mreži X dodao je da se vlast i dalje služi "slijepim nasiljem" u postupanju s prosvjednicima.
Interventna policija u Parizu i dalje suzavcem rastjeruje skupine prosvjednika. Rebecca Collard izvještava iz Pariza, gdje se i sama našla usred mase koja je bježala od suzavca. Opisala je da se smjenjuju mirna razdoblja i trenuci u kojima, kako kaže, "odjednom krene paljba suzavca".
"Tada nastane stampedo i teško je procijeniti tko je gdje. Ovo više nije klasičan, organiziran prosvjed, a mislim da je jučer upravo tako i krenulo. Počelo je kao miran, uobičajen prosvjed koji se zatim pretvorio u ovo", objasnila je Collard. "Puno je ljudi jako bijesno zbog svega. Situacija je jednostavno nepredvidiva", dodala je.
U jednoj od sporednih ulica kod Trga Republike (Place de la République) izbio je velik požar praćen gustim crnim dimom. Istovremeno, interventna policija sa štitovima i palicama krenula je prema prosvjednicima.
Dok se policija približavala, skupina mladića u crnoj odjeći popela se na Spomenik Republici i hodala po njegovu rubu, neposredno iznad policijskih snaga.
Neredi su ponovno izbili neposredno uoči najavljenog obraćanja predsjednika Emmanuela Macrona naciji. Očekuje se da će se Macron obratiti javnosti za nekoliko minuta.
Pariška policija upotrijebila je suzavac i šok-bombe kako bi spriječila novi prosvjed na Trgu Republike. Intervencija je uslijedila nakon što su se deseci ljudi okupili poslije poziva na društvenim mrežama, a u kontekstu širih nemira i pljački koji su zabilježeni diljem zemlje.
Na samom trgu i oko njega tijekom poslijepodneva vladala je napeta atmosfera. Jake policijske snage blokirale su sve prilaze, dok su se prosvjednici okupljali, povlačili i ponovno vraćali. U jednom trenutku iza obližnje zgrade počeo se dizati gusti crni dim, što je znak da su ponovno izbili požari. Policajci su povremeno ulazili među okupljene i ispaljivali velike količine suzavca. Čini se da je riječ o planskoj taktici u kojoj se prosvjednicima prvo dopušta ulazak na trg, a zatim ih se rastjeruje.
Do eskalacije je došlo kada su prosvjednici snage sigurnosti napali bocama i kamenjem, na što je policija odgovorila suzavcem i šok-bombama. Trg Republike tradicionalno je mjesto prosvjednih okupljanja u Parizu.
Iz pariške policijske uprave priopćili su da prosvjed nije bio odobren. Navode da su njihovi službenici "proveli provjere" i "postavili sigurnosni kordon" kako bi mogli "brzo intervenirati ako bude potrebno". "Nakon prvih znakova napetosti, službenici su krenuli u akciju kako bi rastjerali gomilu i uhitili sudionike", stoji u policijskom priopćenju.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova potvrdilo je da, prema zasad dostupnim informacijama, nema ozlijeđenih ili stradalih hrvatskih državljana tijekom prosvjeda u Francuskoj.
Prema procjenama, u Francuskoj živi oko 40.000 Hrvata i njihovih potomaka. Iz Ministarstva su poručili da prate situaciju i stoje na raspolaganju svim hrvatskim državljanima u slučaju potrebe.
Upozorenje za građane
Ministarstvo je objavilo i službenu preporuku za sve koji borave u Francuskoj. "S obzirom na aktualne demonstracije preporučamo povećan oprez, izbjegavanje mjesta okupljanja prosvjednika i redovito praćenje službenih obavijesti i upute francuskih nadležnih tijela", navodi se u priopćenju.
Također su upozorili da prosvjedne aktivnosti mogu uzrokovati lokalne zastoje u cestovnom prometu i poteškoće u funkcioniranju javnog prijevoza te ograničiti pristup pojedinim područjima.
Dan nakon nasilnih prosvjeda u Parizu, stanovnici su zbrajali štetu i s nevjericom opisivali scene uništenja. Mnogi su izrazili šok zbog razine nasilja, a ulice su bile pune ljudi koji su došli vidjeti posljedice.
Marie Peyreigne za Al Jazeeru je ispričala svoje iskustvo. "Došla sam vidjeti kolika je zapravo šteta. Htjela sam obići i trg kojem jučer kao prosvjednica nisam mogla prići. Suprug i ja smo stigli mirno, ali su nas odmah zasuli suzavcem. Šokirana sam razinom uništenja i nasilja kojem smo svjedočili", rekla je.
Strah je osjetio i 74-godišnji Jean Foissy. "Htio sam se pridružiti prosvjedu, ali s druge strane je stajao kordon interventne policije. Posvuda je bila vatra, a vriska se čula sa svih strana. Kažem vam, bilo me je strah. Stvarno sam se uplašio i otišao kući", kazao je.
Parižanka Margaux Eude, 26-godišnjakinja, podržava ciljeve prosvjeda, ali osuđuje nerede. "Podržavam prosvjede. Jučer sam radila pa nisam mogla doći, ali nisam mislila da će situacija ovoliko eskalirati. Sve su pokvarili izgrednici koji su se pojavili. Srce me boli jer to oduzima legitimitet cijelom pokretu", izjavila je.
Mađarski premijer Peter Magyar izjavio je da prosvjedi koje predvode studenti diljem Francuske jasno pokazuju zašto se Mađarska zalaže za "najstroži mogući pristup migracijama".
U objavi na platformi X, Magyar je istaknuo i da je posljednji samit EU-a pokazao kako većina europskih zemalja "želi prekinuti s popustljivim politikama iz prošlosti".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron uskoro će održati sastanak s premijerom Sebastienom Lecornuom, ministrima i vodstvom policije o stanju u zemlji.
Nakon toga najavljeno je i predsjednikovo obraćanje naciji u 20 sati po hrvatskom vremenu.
Francuska vlada danas je održala niz kriznih sastanaka nakon jednog od najnasilnijih dana nemira zabilježenih posljednjih godina.
Političari s ljevice i krajnje desnice zatražili su ostavku ministra unutarnjih poslova Laurenta Nuneza jer smatraju da su razmjeri nasilja iznenadili vladu. Prosvjednici su upadali u državne institucije i palili ih, razbijali autobusna stajališta, postavljali barikade na cestama te provaljivali u trgovine.
Predsjednik Emmanuel Macron na društvenim mrežama objavio je da u Francuskoj "nema mjesta nasilju". Macron napušta dužnost idućeg proljeća, a prema anketama za predsjedničke izbore, visoku podršku trenutno ima Marine Le Pen s krajnje desnice.
Nakon mirnog jutra, pariške ulice ponovno su ispunili prosvjednici, a napetost raste uoči večerašnjeg obraćanja predsjednika Emmanuela Macrona. Među okupljenima je prisutan bijes, sličan onome od sinoć, a nezadovoljstvo stanjem u gradu izražavaju i brojni građani koji ne sudjeluju u prosvjedu.
Mladi sudionici prosvjeda ne vjeruju da ih predsjednik Macron može umiriti. Na pitanje što bi ih zadovoljilo u večerašnjem obraćanju, većina odgovara kratko: "Ništa".
Sve je počelo kao prosvjed srednjoškolaca zbog uvjeta u obrazovnim ustanovama, no pokret se u međuvremenu proširio i privukao sudionike iz različitih dijelova društva. Među okupljenima su ponovno primijećeni i pripadnici pokreta "žutih prsluka", koji je organizirao masovne prosvjede 2018. godine.
Policija pokušava rastjerati okupljene, a ishod situacije u satima koji prethode Macronovom govoru ostaje neizvjestan.
Francuska se oporavlja od jednih od najnasilnijih nemira u posljednjih nekoliko godina, nakon što su prosvjedi zbog visokih cijena i stanja u javnim službama iza sebe ostavili jednog mrtvog prosvjednika, tisuće uhićenih i stotine ozlijeđenih policajaca.
>> Opširnije
Donald Trump poručio je da "Francuska gori!" i pozvao na zatvaranje granica zbog nasilnih prosvjeda uoči hitnog obraćanja Macrona naciji.
>> Opširnije
Nasilni prosvjedi ovog su tjedna izbili i u Albaniji. Prosvjednici su nezadovoljni uvjetima na sveučilištima i visokim školarinama te traže ostavku premijera Edija Rame. U subotu su na policiju bacali kamenje, Molotovljeve koktele i pirotehniku. Palili su automobile i kontejnere za smeće koje su koristili kao barikade.
Policija je prvi put od početka prosvjeda upotrijebila gumene metke. Neredi su se nastavili i tijekom noći, a zapaljene su ili teško oštećene zgrade suda, banaka i pošte. Ovi nemiri slijede nakon višemjesečnih antivladinih prosvjeda, koje je prvotno izazvala kontroverzna gradnja odmarališta povezana s obitelji američkog predsjednika Donalda Trumpa.
U Lisabonu je podignuto šatorsko naselje, slično onome koje se prije tri tjedna pojavilo u Madridu. Prosvjednici zahtijevaju hitne mjere zbog stambene krize i visokih troškova života. Stotine ljudi okupile su se noću na trgu Rossio, u turističkom središtu portugalske prijestolnice, nakon marša na kojem su sudjelovale tisuće građana iz cijele zemlje.
Sudionici su odlučili prenoćiti na trgu. Stotine njih pjevale su okupljene oko kipa kralja Pedra IV.
"Sloj društva koji u Portugalu plaća poreze i održava ovu zemlju na životu je napadnut i gubi svoja prava, posebno pravo na stanovanje", rekla je 46-godišnja socijalna radnica Elena Costa. "Zato smo ovdje, da pokažemo da se gušimo."
Antonio Margado, 52-godišnji inženjer, kritizirao je vladu desnog centra zbog "potpune liberalizacije tržišta najma; vlasnici su sve zaštićeniji, a podstanari kojima treba dom sve manje".
Cijene nekretnina u Portugalu od 2015. do 2024. porasle su za 124 posto, što je otprilike dvostruko brže od prosjeka Europske unije. Kriza najteže pogađa mlade i stanovnike Lisabona. U širem metropolitanskom području glavnoga grada živi otprilike četvrtina od 11 milijuna Portugalaca.
Subotnji kamp u Lisabonu nadovezao se na stambeni prosvjed koji je počeo u Portu, gdje je ranije postavljeno više desetaka šatora. Na prethodnom prosvjedu u Lisabonu, koji je organizirao sindikat CGTP, tražile su se bolje javne usluge, veće mirovine i plaće te mjere protiv rasta cijena stanovanja.
Portugalski premijer Luís Montenegro rekao je da vlada razumije potrebu građana da "izraze ogorčenje zbog onoga što smatraju propustima u javnim politikama". Svojim je političkim suparnicima ipak poručio da ne "uvoze u Portugal atmosferu nestabilnosti i prosvjeda koji nemaju stvarnu podršku u portugalskom društvu". Ta se izjava vjerojatno odnosila na nasilne prosvjede u Francuskoj.
Val prosvjeda zbog rasta troškova života, koji je proteklih tjedana zahvatio Španjolsku i Francusku, proširio se na Italiju i Portugal. U Milanu su izbili sukobi s policijom i zabilježeno je paljenje imovine, a u Lisabonu je tijekom vikenda podignuto šatorsko naselje.
Marš u središtu Milana, organiziran u subotu zbog rasta troškova života, počeo je mirno, ali je eskalirao u nasilje. Maskirani prosvjednici bacali su na interventnu policiju kamenje i kocke za popločavanje, a palili su i barikade od barskih stolova.
Policija je upotrijebila vodene topove i suzavac da rastjera okupljene. Snimke nakon sukoba pokazuju teško oštećeno vozilo karabinjera. Prema izvještaju agencije LaPresse, ozlijeđena su najmanje dva policajca, a privedeno je pedesetak prosvjednika, od kojih su mnogi maloljetni.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je da je prosvjed pravo, ali da se to ne odnosi na "paljenje naših gradova". Na društvenim mrežama napisala je da su "huligani" iskoristili prosvjede da "izazovu kaos, napadnu one koji brinu o sigurnosti i drže cijele gradove kao taoce".
Gradonačelnik Milana Giuseppe Sala, političar lijevog centra, rekao je da su "razlozi za prosvjed razumljivi, ali nasilje nad policijom i ozbiljna šteta nanesena gradu ne mogu se opravdati".
Nezadovoljstvo zbog visokih najamnina i socijalne nejednakosti u Španjolskoj eskaliralo je prošlog mjeseca. Povod je bila deložacija 87-godišnje žene koja nije mogla platiti najamninu uvećanu za 230 posto. Povećanje je zahtijevala investicijska tvrtka koja je kupila njezin stan.
Slučaj Maríje del Carmen Abascal, koja je u međuvremenu preminula, potaknuo je ulične prosvjede i podizanje kampa u središtu Madrida. To je navelo socijalističku vladu da predloži hitne mjere za lakši pristup stanovanju i zaštitu podstanara. Nakon što su stranke desnice i krajnje desnice u parlamentu odbile te mjere, premijer Pedro Sánchez odgovorio je raspisivanjem prijevremenih izbora za kraj studenog.
Tijekom i nakon prosvjeda protiv visokih troškova života diljem Francuske uhićeno je više od 2000 ljudi. Podatke je u nedjelju objavio ministar unutarnjih poslova Laurent Nunez nakon vala sukoba, podmetnutih požara i pljački.
Na društvenoj mreži X Nunez je naveo da je ozlijeđeno više od 600 policajaca, žandara i vatrogasaca. Naglasio je da su ti podaci privremeni jer istrage za utvrđivanje odgovornih još traju.
U nemirima je oštećeno više stotina tvrtki. Alexandre Bompard, predsjednik Federacije za trgovinu i distribuciju i direktor Carrefoura, izjavio je da je pogođeno 1500 trgovaca. Štetu procjenjuje na stotine milijuna eura.
Smrtni slučaj i teške ozljede
Jedan prosvjednik preminuo je na pariškom bulevaru Magenta, a policija je kao uzrok smrti navela srčani zastoj. List Le Parisien izvijestio je da je 17-godišnjak u Saint-Etienneu ostao bez šake nakon što ga je pogodio policijski projektil.
Podaci o broju uhićenih samo u Parizu se razlikuju. Pariška policija ranije je izvijestila o 855 uhićenja, dok je tužiteljstvo u zasebnom priopćenju navelo 720 privedenih osoba, od kojih je 517 zadržano u pritvoru. Tužiteljstvo napominje da podaci nisu konačni.
U Limogesu je požar teško oštetio povijesnu zgradu gradske vijećnice. Trgovine su opljačkane, a zgrade oštećene i u Marseilleu, Lyonu te Bordeauxu.
