RAMZAN Kadirov, saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina i autoritarni čelnik Čečenije, problematične kavkaske regije, razgovara s ukrajinskim ratnim zarobljenicima, a tijekom jednog susreta u srijedu ponudio je pištolj pripadniku ukrajinske vojske kako bi se ubio. Video njihova razgovora emitirali su ruska državna novinska agencija TASS, lokalne čečenske medijske platforme i Kadirovljev osobni kanal na Telegramu, piše Kyiv Post.

Ukrajinska bespilotna letjelica je šest sati ranije pogodila i oštetila vojarnu koju koristi čečenska paravojna postrojba Ahmat, formacija lojalna Kadirovu sa zadatkom suzbijanja nezadovoljstva lokalnog stanovništva. Sadržaj se doima usmjerenim kako bi se pokazalo da je Kadirovljev režim nedodirljiv u Čečeniji te da su Ukrajinci neprijatelji i inferiorni u odnosu na Čečene i Ruse.

Kadirov se pojavio uživo na videu zajedno s 12 ukrajinskih ratnih zarobljenika. U uglavnom jednosmjernom razgovoru s jednim ukrajinskim vojnikom Kadirov ga je optužio za kukavičluk i sugerirao da bi trebao umrijeti. "Odmah ću ti dati pištolj i možeš se ustrijeliti. Ne želiš? Rat je! Ljudi ginu. Ubijao si ljude", rekao je Kadirov. Ruski državni mediji obično krive Ukrajince i njihovu odluku da uzmu oružje i pruže otpor, umjesto da se mirno pokore ruskoj invaziji i prihvate vlast Kremlja, za najgori rat u Europi od Drugog svjetskog rata.

"Dat ću ti pištolj, možeš se ubiti, možeš umrijeti kao heroj. Ne želiš? Ovaj tip želi ubijati ljude, ali on sam ne želi umrijeti. Ne ide to tako. U ratu ljudi ubijaju i budu ubijeni." Vojnik je bio izvan dosega kamere i govorio je ruski.

Tjera zarobljenike da viču "Rusija"

Video objavljen ranije istog dana prikazuje Kadirova u krupnom planu kako se smiješi i tjera skupinu ukrajinskih zatvorenika da zajedno uzvikuju "Rusija!" tijekom susreta u zatvoru u Groznom. Skupina muškaraca nosila je dijelove vojnih odora i trenirke. Kyiv Post je pregledom videa identificirao najmanje 60 zarobljenika.

Kadirov je upitao ukrajinske vojnike imaju li dovoljno hrane i jesu li im životni uvjeti prihvatljivi. Ukrajinci su odgovorili potvrdno. Kadirov je predložio da se ukrajinske zatvorenike ne drži u zatvorima, nego da ih se rasporedi u državne objekte diljem Čečenije kao živi štit. Prema pravilima Ženevske konvencije, korištenje ratnih zarobljenika kao živih štitova je ratni zločin.

"Izgledate kao da ste upravo stigli s odmora. Moramo zaposliti ove ljude u građevini, tako da ih američki sateliti snime kako rade. Trebali bismo ih staviti na sva mjesta. Neka posluže kao zaštita za te lokacije", rekao je Kadirov.

Rusija je potpisnica Ženevske konvencije. Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin od 2019. ne priznaje zaštitu boraca koji ne služe u oružanim snagama priznate države. Ovim potezom zapravo je okončano priznavanje obveze Kremlja da Ukrajince zarobljene u borbi tretira kao ratne zarobljenike pod zaštitom Ženeve jer Rusija ukrajinsku vladu smatra nelegitimnom od 2014.

"Taj vrag Zelenski se prevario"

Vojnik koji je odgovarao na Kadirovljeva pitanja kaže da je u zatvoru skoro dvije godine i da želi kući. Kadirov je skupini zarobljenika rekao da su Čečeni žestoki borci i da ih je "taj vrag Zelenski prevario" da se bore protiv Rusije, koja želi mir sa svojim susjedima.

Nakon napada ukrajinskog drona koji je pogodio čečenski kamp za obuku specijalne policije u gradu Gudermesu, Kadirov je 29. listopada optužio Ukrajinu za ratne zločine protiv Rusije i Čečenije i obećao odmazdu. Napad na policijski objekt u Groznom bio je prvi konvencionalni ratni događaj koji je pogodio glavni grad Čečenije otkako su ga 2003. godine zauzele ruske snage i uništile otpor džihadista-nacionalista.

U prvim mjesecima ruske invazije na Ukrajinu Kadirov je poslao tisuće pripadnika specijalne policije da podrže ruske napade i da suzbiju ukrajinski civilni otpor na osvojenim teritorijima. Te postrojbe, nazvane kadirovci, slabo su se držale u borbama protiv ukrajinske vojske i naoružanih civila koji su branili svoje domove i obitelji.

Nakon što je 1999. godine promijenio stranu i postao otvorena podrška Putinu i ruskoj imperijalističkoj politici, Kadirov je, uz potporu specijalnih policijskih jedinica poput Ahmata, bio nemilosrdan u potiskivanju opozicije u Čečeniji.

Kadirovljev otac Ahmad vodio je džihadističke snage koje su se zalagale za neovisnost tijekom Prvog čečenskog rata od 1994. do 1996. Međutim, promijenio je stranu i prihvatio lojalnost Rusiji tijekom Drugog čečenskog rata, koji je započeo 1999. i nastavio se kao pobuna i nakon što je stariji Kadirov ubijen 2004. godine, utirući put njegovom sinu Ramzanu da preuzme vlast.