JEDNA je osoba poginula, a deseci su ozlijeđeni nakon što je fenomen poznat kao meteotsunami (meteorološki tsunami) u ponedjeljak poslijepodne pogodio plažu u argentinskom obalnom gradu Santa Clara del Mar. Snimke prikazuju kupače kako bježe pred valovima koji su iznenada preplavili obalu.

Poginuo je 29-godišnji Yair Amir Manno Núñez, koji je bio na odmoru s djevojkom. Nalazio se na ušću lagune u Mar Chiquiti kada ga je val povukao u more. Prema preliminarnim izvješćima, udario je glavom o stijene, što je uzrokovalo gubitak svijesti te utapanje.

Prema lokalnim medijima, najmanje 35 osoba je ozlijeđeno, a jedan je muškarac doživio srčani udar nakon što ga je voda povukla. Očevici su opisivali kaos na plaži, gdje su snažni naleti vode nosili torbe, suncobrane i ležaljke, a kupači su si međusobno pomagali kako bi izbjegli da ih struja odnese.

Iako snimke nisu zabilježile glavni udar, svjedoci su izjavili da su valovi bili visoki i do 9 metara. "Stvorio se crni vrtlog; nikada nisam vidio nešto slično", rekao je jedan od spasilaca. Drugi su se prisjetili kako se more neuobičajeno povuklo samo nekoliko trenutaka prije nego što je golemi val udario u obalu.

"Mini tsunami"

Vlasti vjeruju da je smrtonosni val bio meteotsunami, fenomen koji nastaje zbog naglih promjena atmosferskog tlaka. "To je nepredvidiv događajm ne znamo hoće li se ponoviti", izjavio je Fabián García, načelnik Civilne zaštite za provinciju Buenos Aires.

Predsjednik sindikata spasilaca Nahuel Nardone rekao je da su valovi dosegnuli "nezamislive visine" i nazvao pojavu vrstom "mini tsunamija" koji nije uzrokovan potresom, već meteorološkim uvjetima.

Nakon događaja naređena je preventivna evakuacija svih plaža na tom području. Neobično ponašanje mora zabilježeno je u više gradova, uključujući Mar Chiquitu, Santa Clara del Mar i Mar del Platu, gdje su spasioci također morali intervenirati nakon što se razina vode u nekoliko sekundi podigla od struka do vrata.

Što je meteorološki tsunami?

Za razliku od klasičnih tsunamija, valovi meteo tsunamija ne nastaju zbog potresa, nego zbog atmosferskih poremećaja koji se razvijaju na malim prostornim i vremenskim skalama te rezonacijom prenose energiju valovima.

Rezonancija nastaje kad se brzina poremećaja, praćena naglim skokovima tlaka zraka (do 10 hPa u deset minuta) i udarima vjetra (do 20 m/s), približi brzini valova plitkog mora.

Valovi plitkog mora zahvaćaju cijeli stupac vode, a njihova brzina ovisi o dubini - brži su u dubljem, a sporiji u plićem moru. Približavanjem obali te zbog rezonancije unutar luka i zaljeva oscilacije se mogu povećati i do deset puta.