RUSKI stisak nad ulazom u Crno more slabi nakon što je niz ukrajinskih napada prisilio Moskvu da ovog tjedna obustavi promet ključnim plovnim putem, čime je ograničena sposobnost Kremlja da trguje s ostatkom svijeta. Ovaj razvoj događaja označava velik preokret za Rusiju jer je Azovsko more godinama bilo izvan dosega Kijeva, služeći Rusiji kao pogodno područje za pokretanje napada na Ukrajinu i povezujući goleme dijelove južne Rusije sa svjetskim oceanima, piše CNN.

Nagli porast ukrajinskih napada

Nedavni napredak u ukrajinskom programu bespilotnih letjelica promijenio je situaciju. Robert Brovdi, zapovjednik ukrajinskih snaga za bespilotne letjelice, izjavio je u srijedu da je Kijev u samo proteklih devet dana pogodio 116 ruskih plovila u Azovskom moru, što predstavlja oštar porast.

Prije su udari na ruska plovila uglavnom bili ograničeni na takozvanu flotu u sjeni i vojne brodove. CNN ne može neovisno potvrditi Brovdijeve tvrdnje, no videosnimke nekih od nedavnih napada koje su podijelili ukrajinski dužnosnici pokazuju izravne pogotke.

Neumoljivi napadi prisilili su Rusiju da obustavi promet Azovskim morem zatvaranjem dviju ključnih točaka: kanala Don-Azov, koji povezuje more s unutarnjim plovnim putovima, i Kerčkog tjesnaca, koji ga spaja s Crnim morem. Satelitske snimke i servisi za praćenje plovila pokazuju duge redove brodova koji čekaju s obje strane mora.

Udar na gospodarstvo i logistiku

Ukrajina sve uspješnije gađa rusku flotu tankera u sjeni koji prevoze sankcionirano gorivo, no blokada Azovskog mora mogla bi imati i širi utjecaj, uključujući izvoz koji nije pod sankcijama, poput pšenice ili suncokretovog ulja.

Institut za proučavanje rata (ISW), američka organizacija koja prati sukob, objavio je u utorak da ukrajinski udari u Azovskom moru "predstavljaju novu fazu u naporima Ukrajine da izolira okupirani Krim od ruske logističke mreže i poremeti ruske pomorske rute, posebno za naftne derivate i žito".

Bojnik Jevhen Karas, zapovjednik 413. zasebne pukovnije bespilotnih sustava Oružanih snaga Ukrajine, postrojbe koja sudjeluje u operaciji, rekao je da je Rusija pretvorila Krim u veliku vojnu bazu s jedinicama koje opskrbljuju snage u pokušaju proboja dublje u Ukrajinu.

"Prekidamo svu logistiku", rekao je Karas za CNN i dodao da je sposobnost Ukrajine da napada dalje uz niže troškove "postala problem koji Rusi ne mogu riješiti". "Pojačavat ćemo ovaj pritisak koliko god duboko možemo dosegnuti... ovo je tek početak", poručio je.

Prijetnja svjetskom tržištu pšenice

Rusija je najveći svjetski izvoznik žitarica i čini oko petine globalnog izvoza pšenice, prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede. Otprilike četvrtina ruskog izvoza pšenice odvija se preko Azovskog mora, navodi Andrej Sizov, vodeći analitičar poljoprivrednih tržišta Crnog mora.

"Crno more je za tržište pšenice ono što je Perzijski zaljev za tržište sirove nafte. Ono je daleko najveći dobavljač pšenice na globalno tržište", rekao je, dodajući da bi se, ako se situacija nastavi, ruski ekonomski gubici mogli popeti na milijarde dolara.

Cijene terminskih ugovora za pšenicu, ključni pokazatelj očekivanja trgovaca, posljednjih su dana skočile, djelomično zbog krize u Azovskom moru. Rusija tvrdi da može zaobići Azovsko more i preusmjeriti sav svoj izvoz žitarica preko drugih terminala u Crnom moru, no Sizov smatra da to ne bi bilo moguće tijekom vrhunca sezone, kada ukupni ruski izvoz žitarica znatno premašuje kapacitet tih luka.

Rusija optužuje Kijev za terorizam

Rusija, koja redovito gađa ukrajinsku civilnu infrastrukturu, optužila je Kijev za terorizam i pokrenula napade na južnu ukrajinsku luku Odesu i druge ciljeve u regiji. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u srijedu da je kampanja Kijeva u Azovskom moru "čak i iznad piratstva".

"Pirati barem pljačkaju i zadržavaju plijen za sebe. Ali ovdje je riječ o načelu "ni sebi, ni drugome" - cilj je jednostavno nanijeti štetu i zastrašiti. To je terorizam", rekao je. Ukrajina ustraje u tvrdnjama da namjerno gađa isključivo vojne ciljeve.

Ukrajinska kampanja u Azovskom moru započela je kao napor da se izolira Krim, južni ukrajinski poluotok koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine. Ruske vlasti koje su ondje postavljene proglasile su prošlog mjeseca izvanredno stanje na Krimu nakon što su ukrajinski udari na poluotok doveli do velikih prekida u opskrbi električnom energijom i nestašice goriva.

Kijev je potom pojačao udare na mostove, autoceste i željeznice kako bi Rusiji uskratio mogućnost prijevoza robe i ljudi preko "kopnenog mosta" koji povezuje Krim s Rusijom preko okupirane južne Ukrajine. Istovremeno su gađana i ruska plovila koja su pokušavala prevesti gorivo na poluotok.

Strateška uloga Azovskog mora

Azovsko more je unutarnje more smješteno između južnih obala Ukrajine i Rusije, svojevrsni aneks većeg Crnog mora. Nakon što je Ukrajina stekla neovisnost od Sovjetskog Saveza, Moskva i Kijev su 2003. postigli sporazum o zajedničkom korištenju plovnog puta.

No, Kremlj je taj dogovor više puta prekršio nakon početka rata u istočnoj Ukrajini 2014. godine, kada je ilegalno anektirao Krim. Nakon pokretanja potpune invazije u veljači 2022., Rusija je uspjela okupirati cjelokupno ukrajinsko kopno koje okružuje Azovsko more, čime je Kijevu onemogućen pristup. Ruski predsjednik Vladimir Putin čak je tvrdio da je more postalo unutarnji ruski plovni put.

Iako relativno malo i plitko, Azovsko more ima vitalnu ulogu u ruskom gospodarstvu. Ono je ključna karika u širokom sustavu unutarnjih rijeka i kanala kojima se nafta, žito, biljni proizvodi, čelik i druge sirovine prevoze iz velikih dijelova južne Rusije do Crnog mora, a zatim dalje u svijet.

Mreža je izgrađena u sovjetsko doba, no prvi pokušaji povezivanja ovog ključnog plovnog puta sežu u vrijeme vladavine Petra Velikog, krajem 17. stoljeća. Rusija je preuzela kontrolu nad Azovskim morem nakon pokretanja potpune invazije na Ukrajinu 2022. te je koristila plovni put kao polazište za napade na ključne ukrajinske luke Mariupolj, Melitopolj i Berdjansk.