UKRAJINSKE snage pogodile su korvetu ruske Baltičke flote "Bojkij" u pomorskoj bazi Kronštat u noći s 2. na 3. lipnja, u sklopu iste operacije u kojoj je zapaljen i naftni terminal u Sankt Peterburgu na dan otvaranja Putinova godišnjeg gospodarskog foruma.

Ukrajinske Snage za bespilotne sustave i Služba sigurnosti Ukrajine potvrdile su pogodak ratnog broda, napominjući da je procjena štete još u tijeku.

Pogođena korveta klase Steregušči

"Bojkij" je korveta klase Steregušči, višenamjenski površinski brod Projekta 20380 ruske Baltičke flote. S deplasmanom od otprilike 2200 tona i duljinom od 105 metara, brod nosi borbeni sustav usmjeren na protubrodske krstareće rakete Kh-35U. Riječ je o podzvučnom, radarski vođenom oružju koje je Rusija koristila tijekom rata protiv ukrajinskih pomorskih ciljeva i obalne infrastrukture.

Projektil Kh-35U ima domet od oko 260 kilometara i leti nisko iznad morske površine kako bi ga bilo teže presresti. Korveta klase Steregušči naoružana takvim projektilima predstavlja izravnu ofenzivnu prijetnju ukrajinskim pomorskim operacijama na baltičkim prilazima, kao i trgovačkim brodovima u regiji.

Odgovornost preuzele ukrajinske snage

Odgovornost za napad preuzele su ukrajinske Snage za bespilotne sustave, specijalizirana grana za bespilotno ratovanje osnovana 2024. godine radi objedinjavanja brzorastućih ukrajinskih sposobnosti u tom području. Potvrdili su da je ciljani brod bio upravo "Bojkij".

Operaciji se pridružila i Služba sigurnosti Ukrajine (SBU), koja je tijekom rata provela brojne udare duboko u ruskom teritoriju protiv pomorskih i energetskih ciljeva. Potpuni razmjeri štete na "Bojkiju" nisu službeno potvrđeni, a ukrajinske vlasti navode da je procjena u tijeku.

Udar na simbolički važnu bazu

Pomorska baza Kronštat, smještena na otoku Kotlinu u Finskom zaljevu, otprilike 30 kilometara zapadno od Sankt Peterburga, povijesno je sjedište ruske Baltičke flote i jedna od simbolički i strateški najvažnijih pomorskih instalacija u Rusiji.

Baza pruža podršku površinskim ratnim brodovima, podmornicama i pomoćnim plovilima Baltičke flote, a njezina blizina Sankt Peterburgu daje joj dvostruku ulogu - logističkog čvorišta flote i prve linije obrane za morske prilaze gradu.

Predsjednik Zelenski je, potvrđujući širi paket noćnih napada koji je uključivao i naftni terminal te tvornicu Progres u Tambovu, spomenuo "isključivo vojne ciljeve u bazi Kronštat" kao potvrđene pogotke, što je opis koji odgovara udaru na usidreni ratni brod.

Meta zbog povezanosti s "flotom u sjeni"

Ukrajinske Snage za bespilotne sustave navele su da je "Bojkij" bio angažiran u pratnji plovila koja pripadaju ruskoj "floti u sjeni". Riječ je o mreži starih tankera koji plove pod zastavama pogodnosti, a koje Moskva koristi za izvoz nafte unatoč zapadnim sankcijama. Rusija sve više koristi resurse Baltičke flote za pružanje pratnje i nadzora tankerima iz "flote u sjeni" koji prolaze Baltičkim morem kako bi isporučili sankcioniranu rusku naftu kupcima.

Udaljenost više nije sigurno utočište

"Bojkij" nije prvi brod klase Steregušči pogođen u ratu. Ukrajinske snage pogodile su korvetu "Mitišči" iste klase u luci Novorosijsk u listopadu 2023., a daljnje operacije postupno su smanjile snagu površinskih borbenih brodova Crnomorske flote. Baltička je flota ostala uglavnom netaknuta sve dok Ukrajina 2026. nije proširila svoju kampanju dubokih udara na sjever.

Progresivno povećanje operativnog dometa ukrajinskih bespilotnih sustava čini mete koje su se prije smatrale nedostižnima sada dostupnima. Operacija 3. lipnja, koja je dovela dronove do Kronštata na 1100 kilometara od ukrajinske granice, slijedi isti operativni obrazac kao i napad na zračnu luku Šagol u Čeljabinsku u travnju 2026. na udaljenosti od 1700 kilometara. Ukrajina time sustavno pokazuje da udaljenost više ne pruža zaštitu.

Poruka zapovjedništvu Baltičke flote

Uloga Baltičke flote u ratu značajno je porasla nakon što je Rusija desetkovanje svoje Crnomorske flote pokušala nadoknaditi premještanjem resursa i demonstriranjem prisutnosti u sjevernim vodama. Plovila Baltičke flote sudjelovala su u pratnji ruskih naftnih tankera iz "flote u sjeni", provodila nadzor obala članica NATO-a i činila pomorsku dimenziju šireg ruskog pritiska na sjevernoeuropske države.

Udar na "Bojkij" u njegovoj matičnoj luci šalje izravnu poruku zapovjednicima Baltičke flote da njihovi brodovi nisu sigurni ni dok su usidreni u Kronštatu, bez obzira na udaljenost od ukrajinskog bojišta.