VIDEO Zekanović izbačen s Antikorupcijskog vijeća. Mayer: Ćorić je imao jednu logiku…
ODRŽANA je sjednica saborskog Antikorupcijskog vijeća na kojoj su bivši članovi Uprave Ine saslušani o načinu upravljanja tom kompanijom. Na saslušanje Vijeća pozvani su i premijer Plenković i bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, no oni su ranije poručili da se neće odazvati pozivu.
Predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja (Most) optužio je vladajuće da su plenarnu sjednicu sabora namjerno pomaknuli na utorak kako bi fokus javnosti skrenuli sa sjednice Antikorupcijskog vijeća na Plenkovićevo izvješće o radu vlade.
No iz sabora su odgovorili da odluka o sjednici nema veze sa sjednicom Antikorupcijskog vijeća i kako je to samo još jedan spin Nikole Grmoje.
Na sjednicu su, uz Plenkovića i Ćorića, pozvani bivši članovi Uprave Ine Niko Dalić, Barbara Dorić, Darko Markotić, Ivan Krešić i Davor Mayer. Pojavio se samo Mayer.
Nikola Grmoja zaključio je sjednicu. Bilo je jako korisno, kazao je. Vijeće će donijeti zaključke temeljem serije saslušanja.
Grmoja je postavio pitanje o radniku Predragu Sekuliću iz Sindikata koji je predstavljao interese radnika sisačke rafinerije. "Što mislite o njemu i molim da objasnite kontekst arbitraže", pitao je Grmoja.
"O kolegi Sekuliću iz domoljubne perspektive mogu reći sve najbolje. Imali smo puno kontakata, on je štitio interes radnika Rafinerije Sisak. On je stručna osoba, a ima i kvalitete da je prepoznavao i interes države. Šokiralo me što je izašao iz ove priče i da njega naša država ne treba, smatram da on može dosta pomoći", rekao je Mayer.
Na pitanje o arbitraži Mayer kaže: "Mislim da je negdje 2013. godine Mol pokrenuo tužbu protiv RH u Washingtonu. Tada je Mol tražio 1,2 milijarde dolara štete. Malo mi čudno i da sam na mjestu Vlade ja bih ovo prezentirao kao uspjeh Vlade, jer RH je platila 280 milijuna dolara, a tuženi smo bili za milijardu i 200".
Pitanje je postavila zastupnica Katarina Peović. "Procijenite koja je cijena naftnih derivata".
"Razumijem pitanje, ali cijena domaće nafte nije toliko krucijalan problem. Molu nije u interesu da bude stigmatiziran. No ta cijena koju smo dogovorili, nije bila loša za Inu", odgovorio joj je Mayer.
HDZ-ov saborski zastupnik Goran Ivanović ustvrdio je danas da je predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja (Most) našao nišu za blaćenje HDZ-a kroz sjednice tog vijeća, na kojoj oporbeni zastupnici žele rasvijetliti događanja u Ini.
“Grmoja je našao nišu kroz koju želi djelovati na blaćenju HDZ-a i onoga što se događa, ne poštujući Poslovnik o radu Hrvatskog sabora niti pravorijek Odbora za poslovnik, ustav i politički sustav da nemaju pravo saslušanja i ispitivanja ljudi u Hrvatskom saboru”, izjavio je Ivanović.
Napomenuo je da u Antikorupcijskom vijeću, čiju većinu ne čine saborski zastupnici, već vanjski članovi, sjedi i odvjetnik Krešimir Planinić.
“Njemu je odvjetnička komora oduzela licencu zbog koruptivnih radnji. Nije li to samo po sebi apsolutno smiješno”, upitao se Ivanović.
Disciplinski sud HOK u prvostupanjskom postupku oduzeo je u rujnu Planiniću licencu na dvije i pol godine zbog nesavjesnog obavljanja odvjetničkih poslova, izvijestio je Index.
Planinić je, komentirajući odluku, tom portalu rekao da će na nju uložiti žalbu, a da će se povući iz Antikorupcijskog vijeća ako ta odluka postane pravomoćna, napomenuvši da sumnja u takav ishod postupka.
Ivanović je dodao da je na Antikorupcijskom vijeću, na čijoj sjednici danas svjedoči bivši član uprave Ine Davor Mayer, prošlog tjedna bio bivši šef Janafa Dragan Kovačević, koji će “prije ili kasnije završiti na robiji”.
“Doveli su čovjeka koji je imao u gepeku 5 milijuna kuna, čovjeka koji će prije ili kasnije završiti na robiji, a cijelu tu priču vodi čovjek koji je od smaka svijeta pobjegao u Alpe”, ustvrdio je Ivanović aludirajući na Grmoju.
Zaključio je da Grmoja, kao predsjednik tog vijeća, “već danima šalje poruke koje su satkane i zasnovane na nečemu protiv čega se treba boriti”.
Ivanović nije želio osuditi današnje ponašanje nezavisnog zastupnika Hrvoja Zekanovića koji se, prema navodima medija, na saborskom hodniku naguravao s mostovcem Mirom Buljem.
“Tko sam ja, pa nisam ja sudac da osuđujem ili… O svakom ponašanju se da razgovarati, nisam bio na hodniku pa o tome ne mogu svjedočiti. To sam samo pročitao, nisam sudjelovao u tome”, rekao je Ivanović.
Ogradio se od novinarske tvrdnje da se radi o zastupniku koji podržava HDZ-ovu većinu u saboru, istaknuvši da je to stvar njegovog izbora i da HDZ nema nikakav ugovor sa Zekanovićem.
Sandra Benčić je Mayeru zahvalila što je odgovorio na pitanje koju je argumentaciju vlada koristila da bi opravdala ne samo predaju upravljačkih prava u ruke MOL-a, kao i činjenicu da je zatvorena rafinerija u Sisku.
"Imam dva pitanja za vas s obzirom na vaše iskustvo rada u upravi Ine. Je li moguće bilo donijeti odluku o zatvaranju rafinerije Sisak, a da ju eksplicitno premijer nije donio? Drugo, jesu li se ikada radili proračuni, izračuni potencijalnih gubitaka za Inu, a posljedično i za proračun RH, zbog činjenice da ćemo izvoziti sirovu naftu, a uvoziti naftne derivate i jesu li se ikada radile procjene mogućih gubitaka ovisno o kretanju cijena na međunarodnom tržištu?", upitala je Benčić.
"Vezano za donošenje odluka, ne može se nijedna važna odluka donijeti bez znanja premijera, ali po pitanju stručnog pitanja netko mu mora sugerirati je li to OK, a po pitanju državnog pitanja on sam mora odlučiti je li to dobro ili nije. Ako idemo u otkup Ine, onda je logično zašto se to donosi. Situacija je kompleksna već zbog toga što se mađarska država vrlo, vrlo agresivno i protektivno odnosila i spremni su bili puno toga napraviti, pa i blokirali su nam ulazak u OECD, a razlog je bila Ina. Nismo radili analize, jer smo svjesni toga što konkretno toga domaća nafta donosi, bili smo svjesni da je za RH dobro da se Sisak zatvori zbog drugih razloga, a ako smo zaštitili cijenu u neposrednim pregovorima, onda smo zaštitili da nafta nije prodana po lošoj cijeni. Mi smo to dogovorili po onoj cijeni koja je tada bila tržišno OK. Ne možete povući crtu, član uprave jeste, vaš posao nije da se bavite politikom, ali morate razumjeti politiku jer vas postavlja šef Vlade na prijedlog ministara. Meni nije bio problem da se maknem. Postojalo je tu i boljih aranžmana, ali oni bi tek došli kasnije, što će Hrvatska napraviti s kompletnim setupom kompanije", rekao je Mayer.
Kako su se po pitanju prespoja ponašali raniji ministri, a kako se ponašao ministar Ćorić?, upitao je Grmoja.
Svi ministri u dogovoru s predsjednicima Vlada nisu dali Janafu konačno odobrenje da se prespoj napravi, a rukovodstvo Janafa je bilo svjesno da je taj prespoj presudan za sisačku rafineriju, a nitko to nije htio dati znajući što to nosi, rekao je Mayer.
Iz mog konteksta je bio problem, ali ja ne mogu sve artikulirati. Ja ako mislim da mi nismo dovoljno dobili tim razgovorima, to je možda politička procjena, a moja procjena kao člana uprave je da mi možda nismo dobili, ali možda i da ja nisam do kraja u pravu, rekao je Mayer.
Dolazimo do problema da ova Vlada nije sposobna upravljati onime što joj je dano na upravljanje i da odluke ne donosi u interesu državljana Republike Hrvatske, rekao je zastupnik Zvane Brumnić.
Govorite o modernizaciji rafinerije. Otkad traje ta modernizacija? Ja mislim da traje barem deset godina, rekao je Brumnić.
Vjerujete li vi da je ova Vlada svojim odlukama bila samo zla ili je bila korumpirana? Brine li Vlada o Ini ili bilo čemu što je strateški interes?, upitao je Mayera.
Vezano za modernizaciju, do prosinca 2019. godine priča o modernizaciji je bila priča. 2019. godine u prosincu je potpisan početak projekta izgradnje postrojenja za duboku preradu nafte. Taj projekt mora biti gotov za dvije godine najduže, ako ga netko sada zaustavi, morat će objasniti svim dioničarima zašto, kad je uz toliko veliku medijsku popraćenost bio pozdravljen taj projekt, rekao je Mayer.
Što se tiče revizorskih izvješća, svjesni smo mi bili jako puno tih rizika, ali još gorih rizika od prevare. Nama je puno veći rizik bio da druga država upravlja strateškom kompanijom. To nam je bio puno veći rizik od prevare. U Ini su radili ozbiljni profesionalci koji su radili za Interpol i koji su radili na prevarama, tako da je ovo vrlo čudno, da nisu otkrili ovu veliku prevaru, rekao je Mayer.
Ina je kao i država, složen mehanizam, prevare postoje, moguće su, uvijek je onaj tko je na čelu odgovoran za to, a mi smo uvijek nakon izvješća reagirali, rekao je Mayer.
Kad imate ovakve odnose među dioničarima, onda se može dogoditi da se ovakvi propusti namjerno zanemare, ali ovdje je veliki iznos u pitanju i taj novac fizički nije otišao iz kompanije van, rekao je Mayer.
Vlada je zbog Schengena i OECD-a izdala nacionalne interese, konstatirao je Mostov Zvonimir Troskot.
Apsolutno je jasno da tu odluku ministar nije donio sam i da je to odluka predsjednika Vlade, a i jasno je i da sam premijer ne može napraviti toliko štete koliko je Sanader napravio, bez pomoći ministara u njegovom okruženju pa je apsurdno da je za sve optužen bivši predsjednik Vlade, a ne i ljudi oko njega, rekla je Karolina Vidović Krišto.
Ovakav DORH neka mene ne štiti, neka ne štiti nacionalne interese. Da radi svoj posao, da poštuje zakon, onda bi za Inu bio optužen i Stipe Mesić i Dragičević, rekla je Vidović Krišto.
Koji je razlog da RH nikada nije zatražila poništenje međudioničarskih ugovora na sudu?, upitala je Mayera.
"Što se tiče ovog konkretnog pitanja, zašto nije pokrenuto pitanje poništenja ugovora na relevantnom domaćem sudu, dosad je bila uvijek neka informacija da se čekala pravomoćna presuda. Dogodilo se da je ona jednom srušena odlukom Ustavnog suda, da je Ustavni sud vratio na ponovno suđenje. Ja ovdje ne branim nikoga, nego samo kažem da je možda postojala logika da se čeka odluka Ustavnog suda. Ona je sad donesena. To mi kao članovi uprave niti ne možemo artikulirati, to pokreće Vlada Republike Hrvatske", rekao je Mayer.
Dodao je da ne zna zašto to Vlada nije napravila. "Iz svega što smo dosad razgovarali, nisam siguran što bih rekao, ne želim nikoga optuživati, a s druge strane nelogično mi je zašto to nije pokrenuto. Ne mogu ulaziti u razloge, nisam pravnik, ali ne vidim razloga zašto nije pokrenuto, a razloga može biti zilijun. Žao mi je, ako se moglo, da se nije pokrenulo i žao mi je, ako se može, da se ne pokrene", rekao je Mayer.
Drugo pitanje, Barbara Dorić je kao članica HNS-a imenovana u upravu Ine. I novi član Marin Zovko također je na prijedlog HNS-a imenovan. Je li to novi način kadroviranja koje premijer Plenković primjenjuje?, upitala je Vidović Krišto.
"Kolegu Zovka poznajem i on je stručan, radio je u Plinacru. Kao osobi i stručnjaku o njemu mogu reći samo lijepe stvari, ali mislim da o njemu neće ništa ovisiti u upravi Ine, zato što se mora mijenjati kompletan odnos. Ne mogu to članovi uprave, kao što mi nismo mogli, tako neće ni oni moći. A gospođa je radila u LNG-u. Kad se mi više nismo birali, naprosto su bili izabrani novi članovi uprave, koji u jednom trenutku vjerojatno nisu pravili takve probleme MOL-u kao što smo mi pravili. Mislim da je to bio kriterij u relaksaciji odnosa, kad dođu novi članovi uprave da neće praviti probleme MOL-u", rekao je Mayer, dodavši da su oni probleme stvarali u pokušaju da zaštite nacionalne interese te interese Ine.
Grmoja je odredio desetominutnu pauzu.
"Skandalozno je da je razlog gašenja rafinerije u Sisku to da mi Mađare nagovorimo da daju zeleno svjetlo za ulazak u Schengen i OECD", rekao je Grmoja.
"Nije rečeno - vi to morate napraviti zbog toga, nego je rečeno da se vodi računa i o tome. Nismo mi bili ničim ucijenjeni, ali taj je kontekst bio - vodite o tome računa. Time je članu uprave smanjen manevarski prostor, jer ne možete štititi ovaj interes jer nad glavom imate viši državni interes", rekao je Mayer.
Kad ste kretali u naftni biznis, prije 27 godina, koji je omjer snaga bio u odnosu Ina-MOL. Tko je bio jači i koliko?, upitao je Krešo Beljak.
Devedesetih godina Ina je bila puno jača od MOL-a, rekao je Mayer.
Meni tu nešto logično ne štima. Jesu Inom uvijek vladali lopovi, uvijek se potkradalo, ali da su baš toliko krali, ne vjerujem, posebno ne za vrijeme Tuđmana i posebno ne za vrijeme rata. U to se vrijeme Ina dodatno ekspandirala, zakupljivala naftna polja u Siriji, u Sibiru, rekao je Beljak, dodavši da mu nije jasno kako se kompanija koja je duplo slabija od Ine i s četiri puta manjim izgledima za rast počela komad po komad Ine uzimati.
Što je MOL, tko stoji iza otkupa austrijskog udjela u MOL-u od strane ruske kompanije? Je li taj rezon bio da se taj novac, ruski novac, Putinov novac, da se iskoristi za kupovinu strateških naftnih poduzeća u okolici Mađarske, i u Slovačkoj i u Rumunjskoj i u Hrvatskoj?, upitao je Beljak.
Moje mišljenje je da iza Mađara stoji netko puno, puno veći, počev od tvrtke tamo negdje oko Sibira, koja je preuzela austrijske udjele, a vi me ispravite ako griješim, rekao je Beljak.
"MOL je tih godina, kako ste rekli, prvo pokušao biti postupak neprijateljskog preuzimanja od strane OMW-a. MOL je tada zaštitio svoj menadžment i odlučio da bez obzira na dionice nitko ne može imati više od 10 posto glasova. MOL je tada platio ne znam koji iznos, napravljena je transakcija dogovor Putin-Orban, gdje je MOL otkupio taj svoj dio i platio puno više, ako ne i više od duplo, premijer da bi ponovno vratio u svoje vlasništvo. Surgut je prodan MOL-u", rekao je Mayer.
Otkud MOL-u novac?, upitao je Beljak.
Orban je rekao da je MOL nacionalni interes i država je stala iza toga, rekao je Mayer.
Na kraju me zanima, budući da se dogodilo ubrzanje od potpisivanja memoranduma, koji je doveo do gašenja rafinerije u Sisku, po meni je to izdaja nacionalnih interesa, a vi ste rekli da ste bili u tjednom kontaktu s ministrom Ćorićem, vjerujem da vam je na nekakav način objasnio zašto se to treba napraviti i zašto se memorandum treba potpisati. Molio bih vas da objasnite kako je vama ministar Ćorić objasnio kako se izdaja treba dogoditi, rekao je Božo Petrov.
Tjedno, dvotjedno, nekad su bili češći, nekad rjeđi sastanci. Tada je bilo rečeno, ajmo napraviti sve što možemo da moderniziramo rafineriju Rijeka. Da smo prevršili rok od možda šest mjeseci, godinu dana, da nismo tada ugovorili modernizaciju Rijeke, sigurno strateški partner u jeku covid-krize ne bi dozvolio modernizaciju. Dogodila nam se pomalo i sreća. U kontekstu toga su se dogodili i događali odnosi s ministrom Ćorićem, pa tako oko rafinerije Sisak nije bilo disonantnih tonova jer smo mi očito krivo razumjeli nešto ili možda i nismo, da Ina ide u smjeru povratka. Moja logika nekih internacionalnih pregovora spajanja obično traje dvije do tri godine. Od 2016., neka logika nama treba neko vrijeme, mi bi tamo negdje 2020. zadnje trebali imati riješenu situaciju. Tada se dugo, dugo odlučivalo koja će korporacija iz tih konzultantskih ugovora raditi proučavanje Ine i tu se nije razgovaralo o tome da to nije dobro za Hrvatsku. Teško mogu reći taj trenutak memoranduma. On je problematičan, ako ostane ovaj odnos kao sada, onda je on problematičan i možemo se vraćati na to gdje nas to vodi, rekao je Mayer.
S obzirom na vaše poslovno iskustvo, moram procijeniti da ste bili poprilično naivni u smislu pomaganja državi. Potpuno je jasno da ste dovedeni u zabludu i da od spajanja neće biti ništa, rekao mu je Petrov.
Je li jedino obećanje bilo - mi ćemo modernizirati Rijeku - ili je bilo još nekakvih razloga zbog kojih se trebalo ići u prespoj i gašenje sisačke rafinerije? Je li jedini razlog bio modernizacija Rijeke?, upitao je Grmoja.
Jedini razlog na koji bismo mi pristali i jedan jedini na koji bismo mi pristali. Može ispasti da smo bili naivni, ali s obzirom na to kako stvari u Hrvatskoj funkcioniraju i traju duže nego vani, morali smo tako raditi. Opravdanje nije da Hrvati loše upravljaju kompanijama. To je nažalost činjenica, ali to moramo mijenjati. S poslovnog stanovišta nije normalno da mi to tako puštamo i da traje dovijeka, rekao je Mayer.
Zanima me je li u tim razgovorima bilo još nekakvih razloga zbog kojih bi Hrvatska trebala ići u prespoj?, upitao je Grmoja.
Ne, nije znao, ali s druge strane su bile puno jače ucjene, tražilo se pokretanje pojedinih sudskih postupaka, vukla su se i suđenja Sanaderu i Hernadiju, svašta se vuklo. Cijelo vrijeme je MOL bio nezadovoljan modernizacijom rafinerije Rijeka i oni zaista to nisu htjeli. To što smo mi tada uspjeli dobiti, da to nismo dobili, mi bi danas trebali biti osuđeni zato što smo ugrozili interes hrvatske države. To je kao u onoj dječjoj igri Hugo, izaberi jedan broj, sigurno ćeš pogriješiti. Jasno smo komunicirali podpredsjedniku vlade, ako ovo ne prođe, da se mi sami povlačimo iz uprave Ine, rekao je Mayer.
"Tomislav Ćorić je rekao da je izvoz hrvatske nafte isplativiji nego prijevoz u Rijeku, a cijenu je odredio MOL. Zanima me je li se na Upravi analiziralo ili odlučivalo o nekom drugom, po Inu povoljnijem scenariju od izvoza hrvatske nafte u Mađarsku", rekla je Ahmetović.
"Vaša konstatacija ima potpuno utemeljenje, međutim do njega nismo došli iz razloga. Naime, odluka ne dolazi na Upravu Ine. Mi smo tada, kolega Krešić i ja, inzistirali da to mora doći do Uprave. Prijedlog od strane MOL-a i nije bio tako nekorektan, ali tu se ne radi o tako velikim količinama. MOL je jedna relativno dobro uređena kompanija, koja kotira na burzi i svjesni su da prijevoz nafte u Mađarsku ne može ići po totalno neuređenim cijenama. Oni su odredili cijene na temelju jedne međunarodne nafte koja najviše odgovara hrvatskoj nafti. Oni su došli s prijedlogom da to bude ta cijena nafte minus kotacija dva na burzi. Bila je +0.5. To je bio početak 2020. godine, tada ni prvi kontingent nije krenuo jer je sisačka rafinerija radila. Mi nijednim aktom kao Uprava nismo donijeli odluku da se sisačka rafinerija gasi. U onom trenutku kad je bilo dogovoreno, ta nafta je bila relativno po međunarodnim standardima, ali ja ne znam kako je dalje išlo. To se, naravno, može provjeriti", rekao je Mayer.
"To smo mi kao članovi Uprave razmatrali, ali nismo to tada tražili niti smo više imali priliku jer nismo htjeli ugroziti drugi dio procesa", rekao je Mayer.
"Prvo pitanje proizlazi iz vašeg izlaganja, a to je da u ovakvim kompanijama koje se tiču i energetike i strateški su važne, da bi kriterij imenovanja ljudi u NO-ove i upravu trebao biti iskustvo u naftnom poslovanju, a istovremeno i radno iskustvo u Ini i da nisu nažalost svi članovi uprave i NO-a imenovani uz kumulativno poštovanje oba kriterija pa me zanima možete li reći koji to članovi te kriterije nisu ispunjavali?" pitala je Orešković.
"Kriterij tada kad smo mi bili izabirani, da su uglavnom članovi uprave vrhovnih tijela jedne kompanije, osobito kad govorimo o biznisu, imaju iskustva u naftnom biznisu i iskustva u kompaniji za koju se bira. Obično se rijetko kad dogodi da čovjek nema nikakve veze s naftnim poslovanjem, uz ogradu ako je član uprave pravne struke, ne mora nužno imati iskustva samo u naftnim kompanijama, i financijski stručnjaci koji dolaze iz drugih kompanija", rekao je Mayer.
Što se tiče imena, Mayer je rekao da zna za neke ljude, ali ne bi govorio o imenima. "Načelno bih rekao da mi kao država jako dugo nemamo prave kriterije za izbor ljudi u državne korporacije", rekao je Mayer.
"Drugo pitanje tiče se afere u kojoj je Damir Škugor oštetio Inu za milijardu kuna. S obzirom da ste vi u trenutku imenovanja bili član uprave Ine, imate li saznanja kako je teklo imenovanje, tko je predložio, na temelju kojih kriterija, Damira Škugora kao direktora trgovačkog društva Inine tvrtke kćeri i jesu li članovi Ine iz kadrovske službe imali podatke da je Škugor već potpisivao štetne ugovore o prodaji plina ispod tržišne cijene talijanskoj tvrtki, čime je Ina oštećena za dvadesetak milijuna eura?" upitala je Orešković.
"Treća tema, 2018. godine potpisan je Memorandum između Ine i Janafa, čiji je supotpisnik, ne kao ugovorna strana nego netko tko daje svoju političku podršku, bio resorni ministar. Zanima me imate li informacija o tome koliko se dugo pregovaralo o sadržaju toga memoranduma, tko je u ime Ine sudjelovao u potpisivanju i tijeku pregovora, koliko je to dugo trajalo, s kime se pregovaralo sa suprotne strane, od strane Janafa, i je li presudnu riječ o tome da se taj ugovor sklopi imao tadašnji ministar Ćorić?" upitala je Orešković.
"Kad smo odlučili da ćemo otkupiti Inu, bila je logika kao i ministra Ćorića, pustimo sad to, znate kakav je smjer kompanije. Znamo kakav je smjer kompanije, s naše strane bilo je da se ide u smjeru povratka u hrvatske ruke, bilo otkupa ili pronalaska novog strateškog partnera, rekao je Mayer. Ovdje je problem da imate susjedni interes, susjednu državu, susjedni interes s našom strateškom kompanijom", rekao je Mayer.
U izlaganju ste govorili da se prilikom odluka koordinirate s Vladom. Ono što bi trebao biti rezultat i ovih sjednica Vijeća i svega što imamo saznanja oko Ine i MOL-a jest raskid suradništva, koje je i Vlada Andreja Plenkovića 2016. slavodobitno najavljivala, rekla je Mirela Ahmetović.
Mene zanima, tko odlučuje po kojim cijenama Ina dobavlja derivate iz MOL-a. Kad je nabavljala derivate iz MOL-a, tko je odlučio po kojim cijenama? Je li tu postojalo pregovaranje, je li cijena fiksna ili se odlučuje po formuli? Je li cijena benzina ista, viša ili manja od troška koji bi Ina imala da to sama radi u svojoj rafineriji?, upitala je Ahmetović.
"Morat ću napraviti ogradu, ali ću vam pokušati odgovoriti. To je javni dokument sa suđenja Ivi Sanaderu, ja sam upravo to objašnjavao i tada me sudac Turudić oslobodio davanja poslovne tajne i tada sam rekao da nažalost to ne dolazi na upravu, iako smo mi držali sve vrijeme da to nije banalan podatak. Mi smo za to inzistiranje da takav podatak mora doći na upravu Ine vrlo često bili komentirani da nismo kapacitet za članove Uprave kad inzistiramo da takve stvari dođu na upravu. Kolege su objašnjavali da ovako velike korporacije sve puštaju na niže razine. Ja sam radio u puno većim korporacijama pa sam znao da to nije tako. Mi smo tražili da se tako uredi i u Ini", rekao je Mayer.
Ovi poslovni procesi nisu se namjerno htjeli mijenjati i dolazimo do onoga kad je jedan državni dužnosnik rekao da nije bitno tko Inom upravlja nego je bitno ostvaruje li Ina dobit na kraju godine. To su smiješne teze. Ako je pregovarano i ako je cijena nečega danas bila tržišno 100, a oni su na 20 ugovorili s nekim, to u svim korporacijama svijetle crveni gumbi. A to nisu ne znam kako skupe stvari. Takav neki program košta milijun, dva, tri eura. U Exxonu je program koštao 800 milijuna dolara. Kod nas da takav program bude od ne znam koliko milijuna dolara, ali mora postojati interes da se takvo što dogodi, rekao je Mayer.
Ja sam član uprave, ja sam njemu nadređen, a ja njega uznemiravam kako radi. To sam rekao i na suđenju u Ženevi. Isto tako, kad sam tražio cijenu nafte, onda mi je bilo ponuđeno da siđem kod izvršnog direktora pa da slobodno izračunam. Pa za izračunati cijenu nafte trebate biti stručnjak. Meni bi trebalo dva-tri dana i rekao sam da je to bilo ispod často sići u kancelariju dolje. I država je trebala reagirati, evidentno je gdje ja na tri stranice objašnjavam nešto i na najmanje bitnoj rečenici ispada da ja to temeljem svog ega ne radim, rekao je Mayer.
Ne možete sve aktima propisati, morate imati ljude moralnog digniteta i stručnih znanja. Možete opet izabrati krivog ili pravog čovjeka, ali morate imati neke kriterije, rekao je Mayer.
Slično je i s nabavom sirove nafte, o čemu odlučuje MOL, a ne Ina, kazao je bivši član uprave Ine.
Moje pitanje je trebalo biti tko odlučuje po kojoj se cijeni hrvatska nafta prodaje MOL-u i je li s tom politikom upoznat NO, rekla je Ahmetović.
"Dužan sam vam još jednu stvar. Pitali ste me je li predsjednik uprave MOL-a nadređen operativnom direktoru. Ne izravno, nego je cijeli paket upravljanja Inom napravljen na način - a to je da upravu Ine vodi uprava društva, ali stvarno vodi jedan čovjek, predsjednik uprave koji ima većinski glas. On ima sve mogućnosti koje drugi članovi uprave nemaju i on operativno upravlja kompanijom. Njemu su izvršni direktori asistenti. Kad je to promijenjeno, MOL je pametna korporacija, optimizira na razini svoje grupe i oni su upozoreni da je to protuzakonito i to je prilagođeno zakonu tako da operativni direktori nisu bitni, nego su postali kontrola direktorima sektora, koji su baza. Uprava je kao satelit izbačeno iz te priče, mi smo bili faktor koji se stalno pokušavao miješati u poslovanje i dolazimo do ključnog problema. MOL horizontalno upravlja, ista razina menadžera u Ini može reći da po papirima nije istina. Kompanija se vodi dvostruko, to nije štetno za financijski rezultat kompanije i to je ono gdje ne možete podvući crtu. Vi i dalje imate postavljen sustav tako da odgovarajuća razina u MOL-u upravlja odgovarajućom razinom u Ini i imate situaciju da ja kao član Uprave odgovaram što radi Škugor, a on kad donosi neku odluku, mailovima provjeri tu odluku s MOL-om, provjeri sa svojim nadređenim u Ini i tek kad se dobro zapakira paket, to dolazi na upravu na glasanje. Oni na taj način vrše kontrolu nad korporacijom, a to nije dobro za Republiku Hrvatsku", rekao je Mayer.
"Članovi Uprave Ine imaju četiri puta manje plaće od onog što je Zekanović rekao", rekao je Mayer. Kaže i da on već četiri godine nije član Uprave.
"Ne sjećam se da je bilo neko drugo ozbiljno pitanje", rekao je Mayer.
Grmoja pita je li u Inu došao s neke smiješne plaće, Mayer kaže da je imao neusporedivo veću plaću, ali se želio vratiti u Hrvatsku. "Pored toga mi je predloženo da dođem pomoći raspetljati taj čvor koji je nastao", rekao je.
Ahmetović kaže da je cilj sjednice utvrditi odgovornost hrvatskog dijela Uprave Ine za odluke koje nisu u interesu Hrvatske.
Suverenisti traže stanku. "Pozdravljamo dolazak Mayera, ali smo zgroženi nedolaskom premijera. Hrvatska klizi u autokraciju Andreja Plenkovića", rekao je Marijan Pavliček.
Sjednica se nastavlja.
Zekanović pita Mayera zašto je uopće dolazio, te kaže da se radi o "političkom igrokazu". "Je li istina da vi godišnje primate oko 2 milijuna legalnog novca iz proračuna?" pitao je Zekanović.
"Zašto u 11 godina niste našli priliku da kažete da je nešto krivo? Jeste li surađivali s ministrima Mosta i zajedno s njima gasili rafineriju?" pitao je Zekanović. Pitao je Mayera i kolika mu je plaća.
"Ja više nisam član Uprave pa ne znam odakle ova teza da primam plaću iz Ine", rekao je Mayer i dodao da je bio na suđenju Sanaderu i da je sve što je rekao javno.
Zekanović nastavlja upadati u riječ, a zatim ga Grmoja izbacuje. Određeno je 10 minuta pauze.
Pojedini oporbeni zastupnici počeli su pljeskati. "Proglašavam stanku. HDZ je poslao provokatora", objasnio je Grmoja.
"Ono što vi ne možete reći, a ja mogu, je da iza MOL-a stoji Mađarska, mađarske obavještajne službe i mađarske institucije", rekao je Grmoja.
Grmoja je rekao je da Mayer 2014. godine spriječio nepovoljnu odluku za Hrvatsku rušenjem kvoruma. "Kada se taj instrument prestao koristiti?" pitao je.
"Ne kažem da je gašenje rafinerije Sisak bilo u interesu Mađarske, s njihove strane je to bilo potpuno logično. S hrvatske stane je bilo potpuno drugačije", rekao je Mayer. Rafinerija je bila zastarjela, ali njeno gašenje je naštetilo gradu i fakultetima, to je dugoročno loša odluka, rekao je.
"Naš prijedlog je bio da radi do modernizacije rafinerije Bar", rekao je i dodao da nakon toga više nisu rušili kvorum, tek da su nekoliko puta prijetili tim instrumentom.
Četvrti predsjednik Uprave Ine od 2009. godine je mađarski državljanin, rekao je Mayer. Ne radi se o nacionalizmu, nego o tome da je Ina strateška kompanija, a da mađarski državljanin odgovara mađarskim zakonima, rekao je.
Davor Mayer je na početku svog govora rekao da je vezan poslovnom tajnom i da ne može govoriti o poslovanju Ine, te da će pokušati objasniti što se događalo koristeći javno dostupne podatke.
"U svim zemljama je kriterij da u naftnim korporacijama rade ljudi iz naftnog biznisa, samo kod nas to nije uvijek slučaj", rekao je.
Hrvatska od 2009. nema potpunu kontrolu nad naftnom kompanijom, kao što to ima nad HEP-om, rekao je. "Energetika je geopolitičko pitanje, Ina je geopolitičko pitanje", rekao je.
Na početku se javio Zekanović koji kaže da je sjednica nelegalna i pozvao da se pozove bivše Mostove ministre za koje kaže da su bili za gašenje rafinerije u Sisku. "Meni to smrdi na korupciju", rekao je.
Treba pozvati i Božu Petrova jer je inzistirao na arbitraži s MOL-om koju je Hrvatska na kraju izgubila. "Da vidimo je li nešto stavio u džem", rekao je.
Oporbeni klubovi su se u utorak odlučili na zajedničku akciju bojkota izvješća premijera Andreja Plenković o radu vlade jer se premijer odbija pojaviti na Antikorupcijskom vijeću, proziva ih za akciju rušenja vlade s unutarnjim i vanjskim faktorima i naziva ruskim igračima.
U oporbenoj akciji sudjeluju svi klubovi, od krajnje ljevice do krajnje desnice, osim Socijaldemokrata, koji smatraju da je potrebno raspravljati o premijerovu izvješću te, kako su poručili kolegama, "jasno mu poručiti što misle o njegovom ponašanju i radu vlade s mjesta koje je za to predviđeno".
Na sjednicu su, uz Plenkovića i Ćorića, pozvani bivši članovi Uprave Ine Niko Dalić, Barbara Dorić, Darko Markotić, Ivan Krešić i Davor Mayer. Grmoja je ranije rekao Hini da su na sjednicu pozvani članove Uprave Ine koji su provodili sve politike Vlade u tom trgovačkom društvu.
Na prošloj sjednici Antikorupcijskog vijeća održano je javno saslušanje u vezi sastanka u Vladi na kojem je Plenković naložio gašenje sisačke rafinerije i preusmjeravanje nafte prema Mađarskoj, kaže Grmoja.
Sada zovemo članove Uprave Ine koji su provodili Vladine politike vezane uz odnos prema MOL-u te uz probleme s korporativnim upravljanjem, gdje se događa korupcija, a članovi Uprave to ne vide, dodao je.
Podsjetimo, bivši šef Janafa i Uskokov optuženik Dragan Kovačević izjavio je na prethodnom saslušanju pred Antikorupcijskim vijećem u Saboru da je na sastanku u Vladi premijer Andrej Plenković sugerirao da se potpiše memorandum koji bi značio gašenje sisačke rafinerije, što je Kovačević odbio.
Iznoseći svoja tvrdnje o ulozi premijera Andreja Plenkovića i bivšeg ministra Tomislava Ćorića u vezi preusmjeravanja nafte Mađarskoj, Kovačević je rekao da je taj sastanak bio pripreman na razini ministara, a pritisak za gašenje rafinerije se provodio 10 godina.
Ustvrdio je kako je sastanak u Uredu premijera održan jedanput, a uz njega i Plenkovića sudjelovali su Ćorić, tri savjetnika Plenkovića i zamjenica predstojnika Ureda Tena Mišetić.