HRVATSKA bi trebala više učiniti na učenju jezika manjina i promicanju jezika manjinskih zajednica u obrazovanju, javnoj upravi i medijima, preporučio je u utorak Odbor ministara Vijeća Europe (VE).

Vijeće je preporuke donijelo na temelju izvješća Odbora stručnjaka, a prema Europskoj povelji za regionalne ili manjinske jezike.

U toj povelji se kao jezici manjinskih zajednica u Hrvatskoj navode češki, mađarski, talijanski, rusinski, srpski, slovački, ukrajinski, slovenski, njemački, romski i istroromanski. Svi ti jezici uživaju različiti stupanj zaštite.

Modeli po kojima bi se trebali učiti manjinski jezici ili na njima poučavati školski predmeti su A, B i C.

U izvješću se navodi da je broj tjednih sati učenja nekog od manjinskih jezika ili poučavanja na manjinskom jeziku "nedovoljan" te da se, primjerice, po modelu C, koji predviđa dva do pet sati tjedno, to često svodi samo na dva sata.

Povijest manjinskih jezika i kultura su, dodaje se u izvješću, obuhvaćeni predmetom građanski odgoj, no nije jasno kako to izgleda u praksi.

VE ističe da postoji interes za učenje njemačkog i talijanskog u dodatnim općinama te da se istroromanski uopće ne uči te je stoga "uvelike ugrožen". Preporučuje se da ga se hitno uvede u obrazovni sustav.

Manjinski jezici

Iako su neki manjinski jezici, poput talijanskog, prisutni u javnoj domeni, i drugi manjinski jezici bi trebali biti "lingvistički vidljiviji" i prisutniji u javnom prostoru, dodaje se u izvješću.

Prema Odboru ministara VE-a, što se srpskog tiče, ćirilično pismo je nedovoljno prisutno u općinama i na natpisima.

Kada su u pitanju mediji, VE podsjeća na dva programa na javnoj televiziji, Prizma i Manjinski mozaik koji nude sadržaje i o manjinskim jezicima.

VE pritom upozorava na nedostatke: ograničeno trajanje, neredovitost u upotrebi pojedinih jezika i odsutnost nekih manjinskih jezika.

"I dok postoje novine na nekim manjinskim jezicima, članci na ostalim relevantnim jezicima manjina bi se trebali objavljivati najmanje jednom tjedno, uključujući i na internetu", ističe VE.

U preporukama se poziva na uvođenje manjinskih jezika u "ravnopravnu i službenu upotrebu" u više općina s dovoljnim brojem govornika određenog manjinskog jezika. Ti bi se jezici, dodaje, trebali koristiti u radu regionalnih i lokalnih vlasti te lokalnim ograncima državnih vlasti.

Odbor ministara VE-a poziva hrvatske vlasti da podnesu izvješće o preporukama za njihovu provedbu do 1. ožujka 2023.