VLADA i Hrvatska narodna banka odgovorne su za nagli rast inflacije, stoji u priopćenju Nezavisnih hrvatskih sindikata. Kako je jučer objavljeno, inflacija je u lipnju skočila na 7,6 posto, čime je po prvi put prešla prag od 7 posto u proteklih deset godina.

Ovakvo cjenovno divljanje ne bilježi se od antiinflacijskog programa premijera Nikice Valentića i ministra financija Borislava Škegre, koji je realiziran u prvoj polovici 90-tih godina prošlog stoljeća.

Koji je smisao Povjerenstva za praćenje cijena

Sindikalisti smatraju da su odgovorne institucije države na inflaciju krenule prilično mlako, što dokazuju nedovoljno učinkovite mjere. Ujedno se Vlada i HNB optužuju da u alarmantnoj financijskoj situaciji u zemlji više djeluju kao kroničari zbivanja nego kao oni koji bi se trebali baviti nadziranjem i suzbijanjem inflacije.

Tome u prilog ide i osnivanje Povjerenstva za praćenje cijena u kojem su okupljeni predstavnici državnih i lokalnih vlasti, HNB-a, poslodavaca, sindikata i udruga potrošača. Ono je, po mišljenju iste sindikalne središnjice, ustrojeno radi politikantskih razloga, dok o potrebnim rezovima, kao i mjerama, uopće ne brine, pa je pitanje koji je njegov smisao.

Dok inflacija divlja, Sanaderova vlada samozadovoljno istupa hvaleći se svojim potezima

Da se čitav problem u dovoljnoj mjeri na razumije i da mu se pristupa površno pokazuju članovi Vlade, na čelu s premijerom Ivom Sanaderom, koji nerijetko samozadovoljno istupaju hvaleći se svojim akcijama za suzbijanje posljedice poskupljenja.

Nezavisni sindikalisti na koncu upozoravaju da će naredna jesen za prosječnog građanina biti još ubitačnija, jer se, osim već skupljeg goriva i struje, može očekivati skok cijena plina i i grijanja, ali i daljnji rast cijena prehrambenih namirnica.

Stoga poručuju da je hitno potrebno preispitati stope PDV-a na hranu i energente, trošarine i pristojbe za ceste i autoceste, jer ukoliko do takvih poteza ne dođe moguće je da gotovo razuzdana inflacija u cijelosti izmakne kontroli.