VLADA je odbacila zahtjev 31 saborskog zastupnika za pokretanje pitanja povjerenja ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak.

"U cijelosti odbacujemo sve navode iz podneska i vezano uz dio koji se odnosio na prosvjede prosvjetara, kao i sve ono što se odnosi na reformu sustava obrazovanja", rekao je kratko premijer Andrej Plenković na sjednici vlade.

U obrazloženju vlade, među inim, stoji da je vlada sustavno vodila računa o poboljšanju statusa učitelja i nastavnika te ostalih zaposlenika u sustavu odgoja i obrazovanja kroz četiri područja djelovanja - poboljšanjem materijalnog statusa, nagrađivanjem i napredovanjem najboljih, osiguravanjem sigurnog okruženja za rad koje uključuje opremanje škola i nastavnika te prevencijom nasilja i prilikom za unaprjeđenje nastavničkih i stručnih kompetencija.

"Štrajk, koji je najvećim dijelom bio usmjeren k poboljšanju materijalnog statusa zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja, u konačnici je rezultirao rastom osnovice plaće i rastom koeficijenta složenosti poslova, pri čemu je uzeta u obzir fiskalna održivost državnog proračuna. Na temelju postignutog kompromisa, u sljedećih 12 mjeseci osigurat će se rast osnovice za 6,12 posto te rast koeficijenata složenosti poslova, odnosno dodatka na plaću u iznosu od 6,11", stoji u obrazloženju.

>> Divjak: Oporbeni zahtjev za moju smjenu je neargumentiran i politikantski

Na početku sjednice vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na protekli tjedan. Spominjao je svoj posjet Koprivnici. Zahvalio je ministru Čoriću i Hrvatskim vodama. Spomenuo je i otvaranje pruge Sv. Ivan Žabno - Gradec te proslavu 60. godina Vegete kao najboljeg hrvatskog brenda. 

Hrvatsko presjedanje EU-om

Premijer je rekao i kako je prošli tjedan bio na zadnjem sastanku Europskog vijeća te da je Hrvatska preuzela sve poslove za predsjedanje EU-om.

"Nakon britanskih izbora zaključit ćemo Brexit i to nam je prva velika zadaća. Druga tema je bila višegodišnji financijski okvir", rekao je premijer i dodao kako je za Hrvatsku važno pripremiti sastanak na vrhu EU-a u Zagrebu koji će biti u svibnju.

"Nadamo se da ćemo do tada naći rješenja za deblokiranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom", rekao je premijer.

"Vezano za naše predsjedanje, danas i sutra će biti dovršeni svi radovi Nacionalne knjižnice i u petak će tamo biti domjenak. Otvorit ćemo kongresni kapacitet koji će trajno ostati Zagrebu i Hrvatskoj", rekao je Plenković.

Također, u uvodnom izlaganju predstavljena je i nova stranica posvećena hrvatskom presjedanju EU-om. Apis je dobio posao IT koordinatora hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a i izgradio je platformu za upravljanje organizacijom tog događaja.

Uvodi se Cro kartica

Vlada je u srijedu uvela "Cro karticu", kojom će poslodavci radnicima moći uplatiti maksimalno 2500 kuna namijenjenih za potrošnju u ugostiteljstvu i turizmu.

Od 7.500 kuna koliko radnicima na godišnjoj razini mogu isplatiti na ime božićnice, regresa, nagrada i ostalih naknada, poslodavci će moći isplatiti najviše 2500 kuna putem Cro kartice.

Cro kartica će se moći koristiti u turističkim i i ugostiteljskim objektima koji će biti uključeni u program.

Ministar turizma Gari Cappelli rekao je da su ciljevi uvođenja Cro kartice poticanje domaće ugostiteljsko-turističke potrošnje, povećanje udjela domaćih turista u korištenju ugostiteljskih i turističkih usluga, povećanje popunjenosti smještajnih i drugih ugostiteljsko-turističkih kapaciteta, smanjenje izražene sezonalnosti hrvatskog turizma te povećanje primitaka radnika po osnovi radnog odnosa.

Sama Cro kartica je debitna platežna kartica, komercijalnog naziva Hrvatska turistička kartica. Izdavat će ju poslovna banka na ime korisnika, s rokom valjanosti od minimalno četiri godine, a transakcije koje se njime obavljaju autorizirat će se PIN-om. 

Poslovna banka bit će odabrana na natječaju koji će izraditi Ministarstvo turizma u roku od 10 dana od stupanja na snagu odluke o Cro kartici.

Hrvatska turistička kartica

Uvođenje Cro kartice omogućeno je četvrtim krugom porezne reforme provedenim ove jeseni unutar kojega je Ministarstvo financija izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, kao neoporezivi primitak koje poslodavci mogu isplatiti odnosno omogućiti svojim radnicima uz ostalo uvelo i naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika i to do 2.500 kuna godišnje. 

Ministar Cappelli ujedno je izvijestio da je u dosadašnjem tijeku godine ostvareno više od 20,5 milijuna turističkih dolazaka i 108 milijuna noćenja te da su prihodi veći za osam posto u odnosu na 2018. godinu. To su najbolji rezultati hrvatskog turizma dosad, istaknuo je. 

Premijer Andrej Plenković rekao je da ti podaci povrđuju prijašnje vladine procjene da će turistička godina biti rekordna.

Ministar financija Zdravko Marić je uoči vladine sjednice izjavio da je lani isplaćeno 1,25 milijardi neoporezivih primitaka i to za ukupno 490 tisuća zaposlenih, a ove godine 1,76 milijardi kuna i pored toga još 500 milijuna kuna neoporezivih primitaka za prehranu i smještaj radnika.

"To su jaki poticaji porezne politike, prije svega za privatne poduzetnike", rekao je Marić.

Pogledaje video: