JURIJ Vladimirovič Andropov rođen je 15. lipnja 1914. godine u Nagutskoj Stanici, u tadašnjem Ruskom Carstvu. Njegov otac, Vladimir Konstantinovič Andropov, bio je željeznički radnik, dok je majka, Jevgenija Karlovna Flekenstein, radila kao učiteljica. Nakon završetka osnovnog obrazovanja, Andropov se pridružio Komsomolu, komunističkoj omladinskoj organizaciji, gdje je započeo svoj politički uspon. Godine 1939. postao je član Komunističke partije Sovjetskog Saveza.

Od 1954. do 1957. godine Andropov je služio kao sovjetski veleposlanik u Mađarskoj. Tijekom Mađarske revolucije 1956. godine odigrao je ključnu ulogu u suzbijanju ustanka podržavajući sovjetsku vojnu intervenciju, koja je rezultirala gušenjem revolucije. Ovaj događaj učvrstio je njegovu reputaciju lojalnog i odlučnog partijskog kadra.

Vodstvo KGB-a

Godine 1967. Andropov je imenovan za predsjednika Komiteta za državnu sigurnost (KGB), sovjetske obavještajne i sigurnosne agencije. Na toj poziciji ostao je do 1982. godine. Tijekom svojeg mandata nadzirao je represiju protiv disidenata i provodio politiku suzbijanja političkog neslaganja unutar Sovjetskog Saveza. Također je bio odgovoran za nadzor nad stranim obavještajnim operacijama tijekom Hladnog rata.

Generalni sekretar i kratka vladavina

Nakon smrti Leonida Brežnjeva u studenom 1982. godine, Andropov je izabran za generalnog sekretara Komunističke partije Sovjetskog Saveza, postavši tako vođa zemlje. Tijekom svoje kratke vladavine, koja je trajala svega 15 mjeseci, pokušao je provesti reforme usmjerene na poboljšanje ekonomske efikasnosti i borbu protiv korupcije. Njegova borba bila je čisti neuspjeh, baš kao i u slučaju njegovog prethodnika.

Za vrijeme Andropovljeve vladavine odnosi između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država dodatno su se pogoršali. U rujnu 1983. godine sovjetski borbeni avion oborio je južnokorejski putnički zrakoplov KAL-007, koji je zalutao u sovjetski zračni prostor, što je dovelo do smrti svih 269 putnika i članova posade te izazvalo međunarodnu osudu.

Također, u isto vrijeme američki predsjednik Ronald Reagan nazvao je Sovjetski Savez "carstvom zla", što je dodatno zaoštrilo hladnoratovske tenzije.

Kolektivno stari

Jurij Andropov preminuo je 9. veljače 1984. godine od zatajenja bubrega. Bio je drugi čelnik SSSR-a u periodu kolektivnog vodstva, čiji su članovi također bili Leonid Brežnjev i Konstantin Černenko. Nakon smrti Černenka, koji je isto vladao kratko, poziciju je naslijedio Mihail Gorbačov.

Jedan od razloga zašto su ga izabrali bio je taj što je imao 54 godine, dakle 15 manje nego što je imao Andropov kad je preuzeo dužnost, odnosno gotovo 20 manje nego što je imao Černenko kad je postao čelnik SSSR-a.