MINISTAR rada Marin Piletić izvijestio je danas nakon pregovora da su sindikatima državnih i javnih službi iznijeli novu vladinu ponudu - povećanje osnovice za listopad od pet posto, odnosno da bi s dosadašnja 902 narasla na 947 eura, te povećanje božićnice s 232 na 300 eura.

"Također smo sindikatima pojasnili učinke porezne reforme na povećanje plaća te novo pravo i uskrsnicu od 100 eura, kao i izradu dviju uredbi koje će proizaći iz zakona o plaćama u državnim i javnim službama koje moraju stupiti na snagu, prema NPOO-u, odmah nakon 1. siječnja 2024.

Također i da će fiskalni učinak na temelju novih koeficijenata biti na razini oko 850 milijuna eura dodatno u državnom proračunu", istaknuo je Piletić u izjavi novinarima.

Sveukupna vladina ponuda sindikatima javnih i državnih službi iznosi oko 1.2 milijarde eura. "Uz predloženo povećanje osnovice, povećanje minimalnog koeficijenta s 0.6 na 1 dovoljno govori o učinku na sustav plaća u državnim i javnim službama", smatra ministar. Sveukupna vladina ponuda sindikatima javnih i državnih službi iznosi oko 1.2 milijarde eura.

"Očekujemo do utorka u 12 sati da se sindikati izjasne o ponudi kako bismo na vladinoj sjednici u srijedu, 25. listopada, mogli ovlastiti ministra za potpisivanje dodatka Kolektivnom ugovoru, odnosno Temeljnom kolektivnom ugovoru kako bi se sva prava, a prvenstveno uvećana osnovica mogla primijeniti za listopad s isplatom u studenome", rekao je Piletić.

Odgovarajući na novinarski upit o jamstvima, ministar rada i mirovinskog sustava Piletić je rekao da ako zakon o plaćama i uredbe o koeficijentima ne budu na snazi s 1. ožujka 2024., ponovo će otvoriti pregovore o povećanju osnovice.

Kumulativno povećanje bilo bi 14 posto, dodao je Piletić i pojasnio kako povećanje osnovice u odnosu na prethodnu vladinu ponudu znači povećanje izdatka sa 179 milijuna na 270 milijuna eura. Indexov Branimir Perković u tekstu početkom godine detaljno je brojkama objasnio ovaj fenomen.

Broj stanovnika godinama pada, broj ljudi zaposlenih u javnom sektoru i državnim firmama godinama raste

Iako je Hrvatska izgubila 396.360 stanovnika od 2011., a više od pola milijuna od 2001., broj zaposlenih u javnom sektoru oštro je narastao. Zaposlenika u javnom sektoru je sve više i na državnoj i na lokalnoj odnosno regionalnoj razini.

>> Imamo pola milijuna ljudi manje, ali 100.000 više u javnom sektoru

Prema zadnjim raspoloživim podacima, iz 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima i 5861 u općinama.

U proteklih 20 godina u općinama se broj zaposlenih povećao više od dva i pol puta, u županijama je udvostručen broj zaposlenih, dok se u gradovima broj zaposlenih povećao za oko 50 posto.

Isti trend vrijedi i za državni javni sektor, u koji osim zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi spadaju ministarstva, agencije, policija i pravosuđe.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, u javnom sektoru je krajem 2020. radilo 237.990 ljudi. Ali bizarna stvar je da nitko nije zaista siguran u to koliko točno ljudi u Hrvatskoj radi u javnom sektoru. Osim informacija Ministarstva pravosuđa i uprave, koje ne obuhvaćaju državne kompanije poput HAC-a i Hrvatskih željeznica, postoje podaci prema kojima se broj zaposlenih penje do 350.000.

Hrvatski javni sektor godinama je meta kritika javnosti. No nikad dosad se nije poradilo na tome da se uvede nekakav sustav kojim bi se nagradilo dobre djelatnike dok bi se loše, za koje nitko ne skriva da postoje u značajnom broju, kaznilo. Tako se stvorio dojam o javnom sektoru kao leglu uhljeba, što je samo dijelom točno.

No nikad ni vlast ni sindikati nisu iskazali nikakav interes da se tim problemom pozabave, nego sve povišice koje se daju iz godine u godinu dobivaju svi, bez obzira kako i koliko rade. To javni sektor i dalje čini sporim, tromim, skupim i masivnim, građani su nezadovoljni uslugom koju iz godine u godinu skupo plaćaju, a nepravedno je prema dobrim i vrijednim radnicima iz javnog sektora.

Sindikati zadovoljni

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić rekao je kako im je prema vladinom prijedlogu ponuđeno 300 eura božićnice, 100 eura uskrsnice i petpostotno povećanje osnovice plaće, uz napomenu kako su već dobili 10-postotno povećanje, što predstavlja povećanje nešto malo veće od 15 posto.

"Nastavljamo pregovore oko terenskog dodatka u idućem krugu pregovora, najavio je. Ponudu ćemo predstaviti članstvu i vjerujemo da će ju prihvatiti, mislim da je to - to, i mi smo, što se toga tiče, zadovoljni", rekao je Jagić.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar zadovoljan je vladinom ponudom. Dodao je kako im je važno i donošenje zakona o plaćama budući da su zaposlenici u državnim službama imali i do 20 posto niže plaće u odnosu na ista ili srodna radna mjesta u javnim službama, što je vidljivo iz sredstava osiguranih za uredbe i da moraju tek dostići ono što neki već imaju.

"Zakon je alat da ispravimo tu nepravdu", rekao je Lončar.

Odluka do utorka

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak rekao je da će članstvo do utorka odlučiti o vladinoj ponudi.

"Vlada je ponudila petpostotno povećanje osnovice plaće i uskrsnice na 100 eura te nastavak pregovora ne bude li učinka uredbe o koeficijentima do 1. ožujka 2024.", rekao je novinarima Topolnjak nakon trećeg kruga pregovora u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava sa sindikatima državnih i javnih službi.

Upitan je li zadovoljan ponudom, Topolnjak je izjavio da će sindikati odlučiti o vladinoj ponudi do utorka u podne, odnosno užeg vladinog kabineta, i da je to konačna vladina ponuda. 

"Nije nam još predstavljena uredba o koeficijentima, očekujemo to uskoro, no zakon o plaćama mora biti donesen do kraja godine; nakon toga ide uredba u javno savjetovanje i očekujemo da bi stupila na snagu s 1. ožujka iduće godine", rekao je Topolnjak.

Plaća za ožujak trebala bi biti isplaćena prema novim koeficijentima u travnju, najavio je.

Kroflin: Sada smo željeli definirati koliko će rasti plaće kroz zakon o plaćama, ali vlada na to nije pristala

Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin rekao je kako su već sada željeli definirati koliko će rasti plaće kroz zakon o plaćama. No vladina strana na to nije htjela pristati, stoga smo, kaže, željeli osigurati da možemo nastaviti pregovarati odmah početkom iduće godine.

"Vlada je obećala poslati nacrt zaključaka, vidjet ćemo što će unutra biti, no čini mi se da to neće sadržavati i sindikati će morati odlučiti je li im to prihvatljivo ili nije", dodao je.

Lovrić: Cilj nam je da rast plaća u obrazovanju bude značajniji

Predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nada Lovrić rekla je kako bi osnovica plaće trebala prosječno rasti oko 12 posto za iduću godinu ocijenivši da je to pristojan rast.

"Cilj nam je da rast plaća u obrazovanju bude značajniji", istaknula je dodavši kako pozdravljaju donošenje zakona o plaćama kako bi se konačno vidjelo vrjednovanje svih radnih mjesta u sustavu. "Vjerujem kako će se provesti referendumsko izjašnjavanje", rekla je Lovrić naglasivši kako je petpostotno povećanje osnovice ove i 12 posto iduće godine bitan iskorak rasta plaća u obrazovanju.