ZDRAVSTVO će i ovu godinu završiti s deficitom, no manjim nego što je bio prošle godine, istaknuo je ministar zdravstva Andro Vlahušić na današnjoj sjednici saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo.

Deficit se očekuje prvenstveno zbog nedovoljnih proračunskih sredstava za zdravstvo, koja su nedostatna kao i prošle godine, rekao je Vlahušić na tematskoj sjednici posvećenoj reformi zdravstva.

Vlada još nije osigurala ni sredstva za povećanje plaća liječnicima na temelju nedavne Uredbe o dodacima na plaće kojom su njihove plaće, ovisno o uvjetima rada, porasle od šest do 20 posto, upozorio je Vlahušić.

Dugovi hrvatskih bolnica krajem 2002. iznosili su 540 milijuna kuna, a dugovi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bolnicama 210 milijuna, dodao je ministar zdravstva.

Predstavljajući prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Vlahušić je najavio mogućnost uspostavljanja zdravstvenih ustanova kao trgovačkih društava.

To bi se odnosilo prvenstveno na ustanove u koje se ulaže privatni kapital, kako bi mogle ostvarivati dobit.

Vlahušić je upozorio i na problem manjka liječnika u manjim sredinama. U Zagrebu, primjerice, na tisuću stanovnika dolaze četiri liječnika, a u Ličko-senjskoj županiji samo 1,3 liječnik.

Najviše je nezaposlenih liječnika u Zagrebu, Splitu i Rijeci, dok je u većini županija potreba za liječnicima veća od broja prijavljenih na županijskim zavodima za zapošljavanje.

Pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Zvonimir Šostar založio se za mješovito vlasništvo lokalne uprave i države u kliničkim bolnicama i klinikama.

"U zagrebačkim bolnicama 70 posto pacijenata su stanovnici Zagreba i Zagrebačke županije, a gradska uprava nema gotovo nikakva utjecaja na poslovanje tih bolnica", rekao je Šostar.

Predložio je i kategorizaciju ordinacija primarne zdravstvene zaštite u zakupu po opremljenosti, stanju zgrade, kvadraturi i ostalome.

Predsjednik Sindikata radnika hitne pomoći Velimir Ostojić zatražio je ukidanje odredbe kojom se zabranjuje štrajk u Hitnoj pomoći.

Ostojić također zahtijeva jasnije definiranje smjenskog rada kako bi se izbjeglo samovoljno određivanje radnog vremena i neplaćanje smjenskog rada i dežurstava.