MINISTAR poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić danas je rekao da se konačnim izmjenama Zakona o lovstvu poljoprivrednicima jamči naknada za štetu od divljači u svakom slučaju, no saborska oporba uzvraća kako je zakon neosjetljiv prema poljoprivrednicima i vozačima.

"Poljoprivredniku ide naknada u svakom slučaju, eventualno samo malo umanjena. Ovaj zakon jamči poljoprivrednicima naknadu štete", rekao je Vlajčić u Hrvatskom saboru predstavljajući zakonske izmjene. Istaknuo je da se izmjenama zakona ne ukida niti se na poljoprivrednike prebacuje odgovornost lovoovlaštenika za štetu od divljači. "Lovoovlaštenik i dalje odgovara za svu štetu kada su za to ispunjene jasne pretpostavke", kazao je.

Pojasnio je kako je sada propisano da poljoprivrednik nema pravo na odštetu ako nije poduzeo mjere zaštite, a predloženim izmjenama zakona omogućila bi se ocjena okolnosti nastanka štete te doprinosa samog oštećenika, što može i utjecati na opseg naknade.

Dodatno se razrađuje i uloga županija i Grada Zagreba

Takav pristup omogućuje individualiziranu procjenu svakog slučaja, razmjernije utvrđivanje posljedica neispunjenja obveze zaštite svoje imovine, uz zadržavanje odgovornosti lovoovlaštenika kada se za nju ispune zakonski uvjeti. Uz to, dodatno se razrađuje i uloga županija i Grada Zagreba u sprječavanju šteta.

Vezano uz odgovornost za štete od naleta divljači na vozilo, Vlajčić je iznio podatak da je od 2018. do rujna ove godine prijavljeno 41.579 takvih šteta te je isplaćeno gotovo 53 milijuna eura. Pri tome je samo tijekom prošle godine isplaćeno 15 milijuna eura. Broj prijavljenih šteta porastao je s 1650 u 2018. godini na 7150 godišnje u 2025. godini, odnosno čak četiri i pol puta u osam godina.

Pojasnio je kako bi prema predloženom zakonu vozač odgovarao ako je vozio protivno prometnim pravilima, postavljenim prometnim znakovima opasnosti i izričitim naredbama, a lovoovlaštenik bi odgovarao ako je šteta nastala kao posljedica skupnog lova. Ako se utvrdi da za nastanak štete nisu odgovorni ni vozač ni lovoovlaštenik, onda svaka strana snosi svoju štetu.

Oporba nije zadovoljna

Istaknuo je da se jedna od najvažnijih promjena odnosi na povećanje najmanje površine privatnog lovišta s dosadašnjih 500 na 1000 hektara, čime se najmanja površina privatnih lovišta izjednačuje s općim minimumom za državna i zajednička lovišta. Također, predlaže se i produljenje razdoblja zakupa prava lova u državnim i zajedničkim lovištima s 10 na 20 godina.

Tijekom rasprave oporba je upozoravala da predloženi zakon donosi kozmetičke izmjene, da ne rješava ključne i goruće probleme poljoprivrednika, građana i zaštite prirode te da je potpuno neosjetljiv prema dvjema kategorijama, poljoprivrednicima i vozačima, no HDZ smatra da se ne treba stvarati umjetna podjela između lovaca i poljoprivrednika.

"Ovaj zakon u dobroj vjeri rješava problem lovoovlaštenika i problem proračuna, a ne rješava problem poljoprivrednika kojem divlja svinja uništi urod ni problem vozača kojem srna noću razbije auto. Njih zakon ostavlja same s teretom dokaza koje ne mogu podnijeti", rekao je Mate Vukušić (Klub SDP-a).

"Vozač će i dalje morati dokazati skupni lov"

Upozorio je i da je teret dokaza i dalje na oštećeniku, a poljoprivrednik koji ne dokaže da je zaštitio njivu i dalje gubi pravo na naknadu sveukupne štete. Uz to, lovoovlaštenik u prometu i dalje odgovara samo ako je bio skupni lov, a ako se krivnja ne dokaže, svatko snosi svoju štetu.

Upozorio je da će vozač, kako bi ostvario naknadu štete od lovoovlaštenika, morati dokazati da je u tom trenutku na tom mjestu bio skupni lov, iako nema pristup evidencijama lovišta. Stoga bi za vozače trebalo vratiti odgovornost lovoovlaštenika za provođenje lova, a ne samo skupnog.

Anteo Milos (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU-PIP-a) rekao je da prije odluke o predloženom zakonu očekuju konkretne odgovore na pitanja tko, kada i o čijem trošku zbrinjava stradalu divljač unutar i izvan lovišta, kada će se preispitati metodologija lovno-gospodarskih osnova i učinkovitost njihove revizije te kako će savjesni vozači i mali poljoprivrednici ostvarivati pravednu naknadu.

"Odgovornost lovaca ne može proizlaziti iz same pojave divljači na kolniku"

Naveo je kako je prema evidenciji Istarske županije prošle godine zabilježeno 946 naleta vozila na divljač, odnosno gotovo tri naleta dnevno. Goran Kaniški (Klub HDZ-a) kazao je da se konačnim prijedlogom zakona odgovornost ne prebacuje na poljoprivrednike.

Tako se od oštećenika ne zahtijeva poduzimanje svih zamislivih mjera zaštite, a ne umanjuju se ni obveze lovaca da nadoknade štetu kada se za to ispune zakonske pretpostavke. Vezano uz prometne štete, drži da odgovornost lovaca ne može proizlaziti iz same pojave divljači na kolniku, nego mora postojati propust ili postupanje koje je dovelo do nastanka štete.