SUDSKI vještak za oružje i vojni analitičar Dubravko Gvozdanović komentirao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" rat u Ukrajini te svađu između Pantovčaka i Banskih dvora oko odlaska hrvatskih vojnika na mimohod u Parizu.

"Rat u Ukrajini više se ne odlučuje isključivo na bojišnici, nego sve više na gospodarskom planu", rekao je. Vjeruje da završetak sukoba još nije na vidiku te da će daljnji tijek rata uvelike ovisiti o sposobnosti Rusije i Ukrajine da izdrže dugotrajno gospodarsko iscrpljivanje.

"Ratovi intenziteta kojem danas svjedočimo u Ukrajini jasno pokazuju da se više ne dobivaju isključivo na bojišnici. Rat se prebacio na gospodarsko područje i sve snažniji ukrajinski udari na dubinske ciljeve, energetsku i prometnu infrastrukturu te logistiku stvaraju goleme probleme. Time ulazimo u fazu iscrpljivanja i definitivno mislim da još uvijek nismo ni blizu završetka rata", naveo je. 

"Govorilo se da će rat trajati tri dana"

Napomenuo je da se posljedice rata sve više osjećaju i među ruskim stanovništvom. 

"Putin ima ozbiljnih problema s opskrbom motornim gorivom. U Moskvi su se već jučer mogle vidjeti kilometarske kolone nervoznih i bijesnih građana koji čekaju gorivo na benzinskim postajama. Rat se doslovno preselio na ruski teritorij, iako je Putin na početku invazije tvrdio da se to nikada neće dogoditi", naglasio je. 

Tvrdi da se pokazalo kako su početne procjene Kremlja bile potpuno pogrešne. "Ako promatramo razdoblje od 2022. godine, Putin je konstantno obmanjivao i svoju i svjetsku javnost. Govorilo se da će rat trajati tri dana, a on traje i danas, bez ikakvih naznaka da će uskoro završiti", ustvrdio je. 

Naglasio je da je Ukrajina u međuvremenu promijenila svoju vojnu strategiju. "Najvažnija činjenica jest da Ukrajina nema snage ovladati bojišnicom i ponovno zauzeti privremeno okupirana područja. Međutim, to više nije ni njihov cilj", napomenuo je. 

"Potpuno su promijenili strategiju i više se ne zanose idejom da će vojno vratiti okupirane teritorije. Umjesto toga nastoje okupirana područja učiniti potpuno neprihvatljivima za život okupatora. Istodobno dubinski udari na rafinerije, skladišta goriva i prometnu infrastrukturu prenijeli su rat duboko na ruski teritorij", dodao je. 

"Ni Rusija ni Ukrajina ne pokazuju spremnost prihvatiti politički poraz"

Kazao je da upravo zbog toga ruski građani sve više osjećaju posljedice rata. "Građanstvo počinje osjećati cijenu rata na vlastitoj koži, a to se pretvara u ozbiljan politički problem za Vladimira Putina", upozorio je. 

Na pitanje zašto, unatoč sve većim troškovima rata, još nema ozbiljnijih mirovnih pregovora, odgovorio je kako nijedna strana trenutačno nema odlučujuću prednost.

"Situacija na bojišnici takva je da ni jedna ni druga strana nema odlučujuću prednost. Istodobno, ni Rusija ni Ukrajina ne pokazuju spremnost prihvatiti politički poraz. Zato mislim da će se rat nastaviti i voditi prvenstveno kroz gospodarsko iscrpljivanje", istaknuo je. 

Dodao je kako obje zemlje imaju različite izvore izdržljivosti. "Rusija i dalje raspolaže velikim količinama nafte i nastavlja proizvodnju, ali prerada, distribucija i opskrba vlastitog stanovništva očito sve više zaostaju. S druge strane, Ukrajina se u velikoj mjeri oslanja na financijsku pomoć Zapada. Upravo će sposobnost održavanja tih sustava odrediti daljnji tijek rata", ocijenio je.

"Sve što smo posljednjih dana mogli čuti samo su izgovori"

Govoreći o svađi između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića oko odlaska pripadnika Hrvatske vojske na vojni mimohod u Parizu, naveo je da se u pozadini ne nalazi pitanje same vojne parade, nego dugotrajni spor državnog vrha oko ustavnih ovlasti.

"Nije ovdje sporno sudjelovanje Hrvatske vojske. Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije te redovito i tradicionalno sudjeluje na sličnim vojnim ceremonijama, manifestacijama i paradama. Problem nastaje zbog sukoba državnog vrha oko ustavnih ovlasti na relaciji predsjednik Republike - Vlada, odnosno oko upravljanja Oružanim snagama", ustvrdio je. 

"To nije problem Pariza niti same vojne parade. Sve što smo posljednjih dana mogli čuti samo su izgovori, pa tako i priče o 'koaliciji voljnih'. Riječ je o neformalnoj skupini koja je tek jedna od pozvanih", nastavio je. 

Smatra da bi Hrvatska u vanjskoj politici trebala polaziti od vlastitih interesa, a ne od unutarnjih političkih prijepora.

"Amerika je prodala borbene zrakoplove F-16 i Izraelu i Egiptu. Egipat ima jednu od najvećih flota američkih tenkova, iako je riječ o državama koje su neprijatelji. Međutim, to je istodobno bio vrlo promišljen politički potez. Trebali bismo se voditi maksimom da u politici nema ni vječnih neprijatelja ni vječnih prijatelja, nego samo vječnih interesa", uvjeren je. 

"Kundida bih opisao kao personifikaciju načela profesionalizma"

Aktualni spor između Pantovčaka i Banskih dvora ne vidi kao pitanje nacionalne sigurnosti ili međunarodne politike. "Mi se ovdje isključivo inatimo, a meni sve to vuče na, bit ću slobodan reći, jednu predizbornu kampanju za neku buduću političku poziciju", rekao je. 

Što se tiče položaja načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general-pukovnika Tihomira Kundida, Gvozdanović ga ne smatra žrtvom sukoba predsjednika Republike i Vlade, nego simbolom profesionalizma koji se nalazi između dviju suprotstavljenih institucija.

"Hrvatska vojska kao institucija našla se u vrlo nezavidnom položaju i sigurno to nije zaslužila. Riječ je o instituciji koja u svim istraživanjima uživa jedno od najvećih povjerenja građana, uz policiju, za razliku od pravosuđa, politike ili Sabora. Tim je više ovo što se događa nepotrebno i kontraproduktivno", upozorio je. 

"Ako me pitate je li Kundid žrtva ovog sukoba državnog vrha, rekao bih da nije. Ja bih njega prije opisao kao personifikaciju načela profesionalizma", poručio je. 

"Načelnici Glavnog stožera, bez obzira na to tko tu dužnost obnašao danas ili sutra, kao i svi visoki vojni zapovjednici, nalaze se u vrlo nezavidnom položaju kada dođe do javnih prijepora između dviju institucija koje bi trebale surađivati, a javno su u sukobu i zastupaju različita stajališta", dodao je. 

"Nemamo državnika nakon Tuđmana"

Vjeruje kako je najveći problem to što se vojska, koja bi trebala ostati izvan politike, u ovakvim situacijama neizbježno nađe u njezinu središtu.

"Vojnik mora biti profesionalac i mora se odmaknuti od politike. Međutim, upravo tada postaje talac te iste politike, kao što sada možemo vidjeti. Zato mislim da najveća žrtva nije pojedinac, nego profesionalni sustav Hrvatske vojske, a Kundid je u ovom slučaju njegova personifikacija", ponovio je. 

Naglasio je da bi pitanja nacionalne sigurnosti trebala biti iznad dnevne politike te da bi upravo oko njih državni vrh morao pokazati najmanje razine zajedništva.

"U narodu postoji poslovica da riba smrdi od glave. Ja sam generacija koja se sjeća predsjednika Franje Tuđmana i imao sam ga prilike osobno upoznati jer sam služio u postrojbama koje su bile uz njega. Nažalost, nakon predsjednika Tuđmana nemamo osobu koju bismo mogli nazvati državnikom", ustvrdio je. 

"Oko nacionalne sigurnosti ne bismo se smjeli sporiti"

"Ono što je evidentno jest da bi Oružane snage, policija, obavještajna zajednica pa čak i državne svečanosti trebali biti područja oko kojih postoji barem minimum nacionalnog konsenzusa. Mi, međutim, šaljemo poruku da se ni oko toga ne možemo složiti, a to nije dobro za nacionalnu sigurnost", naveo je. 

Na pitanje je li riječ o zlouporabi demokracije ili o političkoj nezrelosti društva, nije želio donositi konačne zaključke, ali je jasno ukazao tko, po njegovu mišljenju, najviše trpi posljedice takvih sukoba.

"Možda je bolje postaviti pitanje tko je u svemu tome najveća žrtva. To su građani Republike Hrvatske i Hrvatska vojska. U demokraciji je normalno prihvaćati različita mišljenja, ali oko nacionalne sigurnosti ne bismo se smjeli sporiti", upozorio je. 

"Ključna je stvar da Hrvatska vojska nije ni predsjednikova ni Vladina. Ona je vojska Republike Hrvatske. Onoga trenutka kada je pretvorimo u taoca političkih sukoba, tada imamo ozbiljan problem koji narušava i nacionalnu sigurnost", zaključio je.