Foto: FAH

NOVINAR portala Balkan Insight Marcus Tanner u nedavnom članku iznosi analizu ruskog utjecaja na Balkanu. Dijelove njegovog članka prenosimo u nastavku.

"U diplomaciji i novinarstvu postalo je uobičajeno govoriti o povratku Rusije na Balkan, iako je upitno je li Rusija ikad otišla s tog područja. No, pitanje je u kakvom je obliku ona Balkanu prisutna i s kojim ciljem? Je li se vratila kao  "vrhovni gospodar" i neprijatelj Zapada, ili kao saveznik i protuteža napornoj Europskoj uniji?

Ta je razlika jako važna. Ako je prvo u pitanju, na Balkanu bi se mogle očekivati nevolje zbog sukoba velikih sila, a ako je drugo, balkanske države mogu profitirati prodajom usluga većem ponuđaču".

Analiziranje ruskih poteza

"Bugarski učenjak Dimitar Bechev u svojoj knjizi "Suparnička sila, Rusija u jugoistočnoj Europi", dekonstruira mitove kako bi stvorio uravnoteženu sliku nemirne bivše supersile koja nastoji realizirati neke - ali ne i sve - njezine strateške ciljeve u tome dijelu Europe. Bechev u knjizi piše da Rusiju uvelike podupiru zemlje istočne pravoslavne orijentacije (Srbija, Bugarska, Grčka, Republika Srpska u Bosni i grčki dio Cipra), ali da je takav panpravoslavni/panslavenski osjećaj prepovršan i da je isplativ samo Kremlju (na primjer, prejeftina prodaja srpskog naftnog diva NIS-a Rusiji).

U Grčkoj se dogodio sličan slučaj kao i u Srbiji, i to kada joj je Rusija odbila pomoći da se izbavi od oštrih uvjeta koje joj je postavio Zapad u vezi sa subvencijama".

Dvostruki odnosi

"Rusija nije jedina koja igra složenu igru na Balkanu. Srbija podilazi Rusiji, ali istovremeno nastoji ući u EU i dodvoriti se NATO-u.

Bechev ističe da se na istočnom Balkanu, Rumunjskoj i Bugarskoj ispod površine događaju razne stvari. Rumunjska se smatra prijateljicom Zapada koja pruža otpor Rusiji, dok je Bugarska nalik "ruskom otiraču". Moskva se radovala ulasku Bugarske u EU, nadajući se da će tako postati ruski trojanski konj u EU-u. No, Rumunjska je pokazala kako je zainteresirana za trgovanje s Rusijom, a

Bugarska se pak pokazala kao nepouzdani saveznik na kojeg se ne može računati.

Bechev završava knjigu - koja se dotiče i Grčke, Cipra i Turske - inzistirajući na tome da se na Balkanu ne odvija ruski povratak modelu carstva. Kaže da je Rusija zainteresirana za ometanje zapadnih interesa na Balkanu, a ne za stvaranje satelitskih država. Iako je u prednosti u vezi s energijom, ekonomski je nedovoljno jaka da ih privuče. Ne krivi Rusiju za probleme u regiji, već ističe da su oni rezultat disfunkcionalnih demokracija, korupcije i nazadovanja u autoritarnu politiku", zaključuje Tanner.