VRIJEME na Marsu teče brže nego na Zemlji, a znanstvenici su sada precizno izračunali i za koliko. Prema istraživanju dvojice fizičara s američkog Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST), satovi na Crvenom planetu u prosjeku svakoga dana žure za 477 mikrosekundi. Iako se razlika čini neznatnom, ključna je za buduće misije koje će zahtijevati savršenu sinkronizaciju vremena između Zemlje, Mjeseca i Marsa, piše Science Alert.

Einsteinova teorija na djelu

Odgovor leži u Einsteinovoj teoriji opće relativnosti, koja objašnjava kako masa utječe na vrijeme kroz takozvanu gravitacijsku dilataciju. Jednostavnije rečeno, satovi pod utjecajem jačeg gravitacijskog polja otkucavaju sporije. Budući da Mars ima otprilike desetinu mase Zemlje i pet puta slabiju površinsku gravitaciju, vrijeme na njemu prolazi brže.

Usporedba s Mjesecom i GPS-om

Kako bismo ovu razliku stavili u kontekst, možemo je usporediti s drugim primjerima. Atomski satovi na GPS satelitima, zbog slabije gravitacije u orbiti, rade brže za 38 mikrosekundi dnevno u odnosu na one na Zemlji. Na površini Mjeseca, gdje su znanstvenici već osmislili standard mjerenja vremena, satovi žure 56 mikrosekundi dnevno.

Zašto je izračun za Mars složeniji?

Određivanje točnog vremena za Mars pokazalo se znatno kompliciranijim. Kako objašnjava istraživač Bijunath Patla: "Problem tri tijela je izuzetno kompliciran. Sada se bavimo s četiri: Suncem, Zemljom, Mjesecom i Marsom."

Osim slabije gravitacije, Mars je udaljeniji od Sunca, što znači da je podložan slabijem gravitacijskom utjecaju naše zvijezde. Situaciju dodatno komplicira njegova izrazito ekscentrična orbita, zbog koje doživljava veće promjene u gravitacijskom potencijalu. Zbog toga, dok prosječna razlika iznosi 477 mikrosekundi, ona tijekom marsovske godine može varirati za dodatnih 266 mikrosekundi dnevno.

Precizno vrijeme - ključ za istraživanje svemira

Uspostava ovih preciznih i skalabilnih vremenskih okvira nužna je za buduće operacije na Marsu, uključujući i povijesno slijetanje ljudske posade. "Možda će proći desetljeća prije nego što površina Marsa bude prekrivena tragovima lutajućih rovera, ali sada je korisno proučiti pitanja vezana uz uspostavljanje navigacijskih sustava na drugim planetima i mjesecima", kaže znanstvenik Neil Ashby.

Precizno mjerenje vremena izvan Zemlje bit će temelj za komunikaciju, pozicioniranje i navigaciju, kako za misije na Mars, tako i za one na Mjesec. Patla zaključuje naglašavajući važnost ovih otkrića: "Vrijeme je upravo pravo za Mjesec i Mars. Ovo je najbliže što smo ikada bili ostvarenju znanstveno-fantastične vizije širenja diljem Sunčevog sustava."