VUČEDOLSKA šahovnica, koja je imala 72 polja, služila je starim Vučedolcima za računanje vremena, tu hipotezu objašnjava troje autora u znanstvenu radu ´Vučedolska šahovnica´, a objavio ju je najnoviji broj časopisa ´Društvena istraživanja´ Instituta društvenih znanosti ´Ivo Pilar´.

Tvrdnja kako je vučedolska kultura u pogledu raznolikog i bogatog obrađivanja motiva šahovskih polja iznad svih drugih kultura poznata je više od pola stoljeća.

Sada, međutim, Ivan Jurić i Marija Đikić sa zagrebačkoga Agronomskog fakulteta i Pavao Petričević iz vinkovačke Gimnazije ´Matija Antun Reljković´ u kraćem znanstevnom radu napominju da su vjerojatno Vučedolci ´šahovnicu upotrebljavali i kao praktičnu tablicu množenja i kao upotrebni kalendar´.

Ako je šahovnica od 72 polja bila dio praktičnog kalendara, onda je, kako ističu autori, vučedolski kalendar bio solarni u kojemu je bilo podijeljeno 360 dana na određena razdoblja te je ostalo još 5 ili 6 dana kad se iščekivalo solsticij.

Pretci Vučedolaca svladali su brojenje i otkrili solsticij. Na području Vučedola, po prirodi stvari, kraj je godine bio zimski solsticij - svi važniji poljodjelski radovi prestajali su oko 15. prosinca, a sljedeći je ciklus kretao oko 15. siječnja.

Simboli iz vremena vučedolske kulture, kako navode autori, pojavljuju se do današnjih dana, primjerice u konavoskom vezu koji je blizak modelu sastavljenih trokuta kod Vučedolaca.

Četverokuti su se isto tako kao simbol zadržali tijekom 3000 godina, sve do liburnijskih vremena, drže autori, koji nalaze o povezanosti vučedolskih matematičkih spoznaja i štita s 25 polja na hrvatskom grbu zasad nisu pronašli.

Jurić i suradnici prije dvije godine objavili su rad u kojemu su obrazložili da je vučedolskoj kulturi, koja je trajala od oko 3000. do 2200. prije Krista, bio poznat sustav brojeva 3,4,5 i način kako crtati geometrijske oblike kojih se dužine stranica odnose kao cijeli brojevi, a osnova te spoznaje kasnije je definirana kao Pitagorin poučak.