GODINU i pol od otkrića ilegalnog odlagališta otpada u Gospiću, USKOK-ovo vještačenje potvrdilo je ozbiljno onečišćenje tla i prisutnost takozvanih vječnih kemikalija (PFAS) u podzemnim vodama. Nalaz upozorava i na mogućnost daljnjeg širenja zagađenja, a ministrica zaštite okoliša Marija Vučković komentirala je planove sanacije i buduće korake, piše N1.

Za stanovnike koji žive u blizini odlagališta, rezultati vještačenja na 365 stranica službena su potvrda dugogodišnjih strahova. Analize su pokazale izrazito povišene koncentracije štetnih tvari, uključujući bakar, cink, olovo i antimon.

U zaključku vještačenja navodi se da je riječ o lokalno značajnom i progresivnom onečišćenju koje je već izazvalo trajne promjene u okolišu. Bez sanacije, odlagalište će ostati trajni izvor zagađenja s mogućim posljedicama za okoliš i zdravlje ljudi.

Vučković o planu sanacije

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković u emisiji Novi dan izjavila je da nalaz vještaka ne mijenja bitno plan sanacije.

"Ne bih rekla da se razmjeri ekološke katastrofe otkrivaju tek sada s USKOK-om. Mi od početka govorimo o kaznenom djelu protiv okoliša, o onečišćenju i posljedicama za tlo, zrak i vodu. Svi pokrenuti postupci nabave Ministarstva navodili su da je riječ o opasnom otpadu. Ovo izvješće puno je detaljnije, radilo se na postavljanju bušotina kako bi se utvrdila dubina, opseg i sastav tog heterogenog otpada. Svaki takav posao zahtijeva vrijeme, ali nama pomaže u sanaciji", rekla je Vučković.

Objasnila je da su trenutačno otvorena dva postupka javne nabave. "Jedan se odnosi na opasni otpad, odnosno četiri i pol tisuće tona otpada koji nazivamo crnom hrpom, a drugi na 650 tona otpada koji je okarakteriziran kao neopasan, što je navedeno i u izvješću Geotehničkog fakulteta", kazala je i dodala da je najveći izazov zakopani otpad.

"Trajna i najznačajnija tema svih razgovora je otpad koji nazivamo fazom tri, odnosno zakopani otpad, kojeg prema izvješću Geotehničkog fakulteta ima 32.000 tona. Vidjet ćemo što će pokazati sanacija. Riječ je o vrlo kompleksnom i zahtjevnom postupku", izjavila je ministrica.

"Ne postoji hitan postupak"

Na pitanje o zabrinutosti javnosti zbog pronađenih PFAS kemikalija i mogućeg utjecaja na izvore pitke vode, ministrica je odgovorila da tumačenje nalaza treba prepustiti stručnjacima.

"To je pitanje za stručnjake koji se bave tom temom. Nije dobro da ja tumačim te nalaze. Ono što sam mogla vidjeti jest da je Geotehnički fakultet ispitivao prisutnost više PFAS spojeva te da je utvrđen jedan, ali ne bih željela pogriješiti. O tome bi trebali govoriti stručnjaci", rekla je. Poručila je da se Ministarstvo drži plana sanacije i želi da ona bude što brža.

"Pitali smo postoji li u praksi hitan postupak sanacije ovakvog heterogenog otpada. Takav postupak ne postoji. Najprije se komuniciralo da je potreban hitan pregovarački postupak, no kada smo pitali što on konkretno donosi u zbrinjavanju opasnog heterogenog otpada, koji u pravilu traje dulje od 15 do 30 dana, na to nismo dobili odgovor. To mogu potvrditi i drugi sudionici tih razgovora", kazala je Vučković.

Istaknula je da je Ministarstvo i prije objave vještačenja primijenilo oprezan pristup. "Već u posljednjim upitima za zakopani otpad primijenili smo konzervativan pristup te smo svima kojima smo poslali istraživanje tržišta naveli da, zbog načela opreznosti, pretpostavljamo da je otpad ekotoksičan", objasnila je.

Građani s pravom zabrinuti

Povodom izjave glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića da je javnost trebala biti upoznata s razmjerima onečišćenja, Vučković je istaknula da građani zaslužuju potpune informacije.

"Građani uvijek zaslužuju punu informaciju. Ministarstvo je u postupcima nabave objavljivalo sve analize kojima je raspolagalo. Na zahtjev građana, koji su pitali zašto su takve analize dostupne samo u postupcima javne nabave i istraživanja tržišta, objavili smo ih i na internetskim stranicama Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva", rekla je. Dodala je da je za određene analize bilo potrebno vrijeme i da nisu mogle biti objavljene prije nego što su dovršene.

Ministrica smatra da se postupanje u Hrvatskoj ne razlikuje bitno od prakse u inozemstvu. "Svjesna sam da građani žele da se otpad što prije ukloni, ali dužni smo im govoriti istinu. Odmah smo pokrenuli sve postupke koji su u tom trenutku bili mogući", kazala je. Objasnila je da Hrvatska nema odlagalište opasnog otpada ni energanu, zbog čega su upiti poslani i na međunarodno tržište.

"Građani su s razlogom zabrinuti jer je riječ o teškom kaznenom djelu protiv okoliša s dugotrajnim posljedicama. Učinit ćemo sve da se lokacija temeljito sanira, a prije početka službenih postupaka pozvat ćemo građane na sastanak kako bismo im predstavili sve moguće varijante i obrazložili onu za koju se zalažemo", najavila je Vučković.

Opcije za sanaciju

Kad je riječ o rješenjima za 32.000 tona zakopanog otpada, ministrica je navela nekoliko opcija.

"Varijanta kojoj građani nisu skloni, a koju dio stručnjaka smatra vrijednom razmatranja, jest takozvana in situ sanacija. Građani prema toj mogućnosti imaju veliko nepovjerenje pa joj ni mi nismo skloni. Druga je mogućnost odlaganje otpada na odlagališta opasnog otpada u inozemstvu", objasnila je.

Potvrdila je da su za otpad s takozvane crne hrpe i za neopasni otpad postupci nabave u tijeku. "Upite smo poslali na 11 odlagališta opasnog otpada u inozemstvu te prema četiri rudnika soli ovlaštena za prihvat takvog otpada. U kontaktu smo i sa spalionicama. Subjekti koji su pokazali gospodarski interes bili su povezani s potencijalnim partnerima u inozemstvu, slani su uzorci na analizu, a naknadno utvrđeni povećani udio klora doveo je do povećanja cijene nabave i produljenja vremena izvedbe", rekla je.

Odgovornost i budući nadzor

Ministrica je napomenula da se Ministarstvo i Fond bave s više crnih točaka u Hrvatskoj, za koje su obećali pronaći sredstva i preuzeti sanaciju.

"Postoje i druge crne točke koje predstavljaju potencijalno veliku opasnost za podzemne vode, osobito na krškim područjima. Provodimo postupke sanacije i javne nabave. Vidjeli smo što se dogodilo s Biljanima Donjima, sanirane su Varaždinske bale, a zaprimili smo i ponude za Samobor", navela je.

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, istaknula je, svi imaju svoju odgovornost - od komunalnog redarstva i jedinica lokalne samouprave do čuvara prirode u zaštićenim područjima. Spomenula je i nadzor Inspekcije zaštite okoliša iz 2024. godine, koji je završio ukidanjem dozvole, ali je ona kasnije ponovno izdana. "Ministarstvo smatra da je potrebno dodatno postrožiti mjere", zaključila je Vučković.