NAKON uspješno provedenog postupka zamjene valuta porasla je i potpora građana ulasku Hrvatske u eurozonu, a očekuje se da će ta potpora nastaviti rasti, izjavio je danas guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na panelu "90 dana s eurom".

Panel je organizirala Hrvatska udruga alumnija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a Vujčić, koji je ujedno i predsjednik te udruge, podsjetio je na izazove s kojima se Hrvatska susrela na putu ulaska u eurozonu, kao što su pandemija koronavirusa i rast inflacije.

"Proces je prošao praktički bez ikakvih problema"

Podsjetio je i na velike logističke izazove zamjene valuta, što je između ostalog uključivalo povlačenje kuna iz optjecaja, kovanje eurokovanica s hrvatskim motivima, distribuciju novčanica i kovanica eura prema poslovnim subjektima i građanima, kao i prelazak platnih sustava na novu valutu.

"Proces je prošao praktički bez ikakvih problema. I bolje nego što sam očekivao", izjavio je Vujčić. Govoreći o efektu ulaska u eurozonu na inflaciju, Vujčić je rekao da su cijene porasle, međutim ne značajno.

Inflacija je u siječnju tako pala na godišnjoj razini, no pala je za 0.4 postotna boda manje no što bi pala da Hrvatska nije uvodila euro, i to zbog "neobično snažnog" mjesečnog porasta cijena usluga, prvenstveno u kafićima, restoranima, frizerskim salonima i sl.

Ustvrdio je i da su trgovački lanci poštovali pravila o preračunavanju i zaokruživanju cijena. No, s druge strane, percepcija javnosti je da je inflacija bila puno viša no što je stvarno bila. "No to je uvijek tako", rekao je Vujčić.

Nakon uspješno provedenog postupka zamjene kune eurom porasla je i potpora građana ulasku Hrvatske u eurozonu. Tako je u anketi Ipsosa u veljači ove godine na pitanje jesu li, općenito govoreći, osobno "za" ili "protiv" uvođenja eura u Hrvatskoj, 63.5 posto ispitanika odgovorilo "za".

Vujčić očekuje da će ta potpora nastaviti rasti, što je iskustvo i drugih zemalja koje su uvodile euro. Primjerice, kod baltičkih zemalja potpora eurozoni je bila ispod 50 posto prije uvođenja eura, a danas je iznad 80 posto, napomenuo je guverner.

Primorac: Intenziviraju se upiti investitora

U kontekstu benefita ulaska Hrvatske u eurozonu ministar financija Marko Primorac na panelu je apostrofirao pozitivne signale međunarodne investicijske i financijske javnosti, pri čemu se u sve većoj mjeri intenziviraju upiti ne samo investitora u financijskom smislu već i pojedinih poduzetnika koji žele u većoj mjeri poslovati u Hrvatskoj. 

Kao jedan od benefita je apostrofirao i uklanjanje transakcijskih troškova, koji su u Hrvatskoj na godišnjoj razini bili procijenjeni na oko 160 milijuna eura, bez kojih subjekti iz poslovnog sektora imaju predvidljivije novčane tijekove prilikom ulaganja u Hrvatskoj, što svakako "povećava naš kredibilitet i našu konkurentnost na međunarodnoj sceni". 

Tu su i pozitivni učinci uklanjanja valutnog rizika, kao i oni u pogledu troškova zaduživanja, koji su svakako manji nego što bi bili u situaciji da Hrvatska nije uvela euro, izjavio je Primorac.