KINA je ove godine postala ključna potpora Iranu u ratu sa Sjedinjenim Državama. Dok Peking javno poziva na mir, kineske tvrtke Iranu isporučuju komponente za dronove i raketne sustave, kupuju njegovu naftu i pomažu mu zaobilaziti američke sankcije, piše Wall Street Journal.

Samo do kraja lipnja iz Kine je iranskom Ministarstvu obrane stiglo oko 1300 pošiljki koje su sadržavale robu dvojne namjene. Među njima su bile elektroničke komponente koje se mogu koristiti u dronovima i sustavima za navođenje projektila.

Istodobno je Kina ostala jedini veliki kupac iranske nafte, a američki dužnosnici tvrde da kineske posredničke tvrtke i banke pomažu Teheranu prebacivati novac i zaobilaziti američki financijski sustav korištenjem juana.

Peking odbacuje optužbe

Kina tvrdi da poštuje međunarodna pravila i odbacuje pokušaje da je se poveže s ratom. Peking navodi da surađuje s Iranom, ali istodobno podupire napore za mir na Bliskom istoku. Kineske vlasti ranije su tvrdile i da strogo kontroliraju izvoz robe dvojne namjene te da su američke jednostrane sankcije protivne međunarodnom pravu.

Washington je od početka rata 28. veljače uveo stotine novih sankcija Iranu, uključujući mjere protiv kineskih tvrtki i pojedinaca za koje tvrdi da pomažu Teheranu. Trumpova administracija ipak izbjegava ozbiljniji sukob s Pekingom zbog Irana jer Trump dobre odnose s Kinom smatra jednim od prioriteta.

Dio Trumpove administracije smatra da takav pristup slabi američki pritisak na Teheran. Demokratska senatorica Elissa Slotkin upozorila je Trumpa da postoji "velik i sve veći broj dokaza" da kineske tvrtke pomažu Iranu da napada američke vojnike, održava programe dronova i projektila te financira svoje gospodarstvo.

Pozvala ga je da kinesku pomoć Iranu učini jednom od glavnih tema razgovora sa Xijem. Trump je početkom mjeseca umanjio važnost kineske potpore Iranu. "Mislim da se ponašao prilično razumno, a i mi se ponašamo razumno", rekao je o Xiju.

Pomoć Iranu

Američka pomorska blokada otežala je Iranu dopremu robe morskim putem pa je sve važnija postala zračna veza s Kinom. Pošiljke stižu u međunarodnu zračnu luku Imam Homeini u Teheranu, a carinski podaci pokazuju da se među teretom nalaze GPS uređaji, elektromotori i dijelovi avionskih motora.

Veze dviju zemalja dodatno su ojačale nakon Trumpove kampanje "maksimalnog pritiska" na Iran 2018. Kina je u međuvremenu postala najveći kupac iranske nafte i, prema američkim zastupnicima, preuzima više od 80 posto iranskog izvoza sirove nafte.

Kineske tvrtke Iranu su prodavale i kemijske materijale poput natrijeva perklorata, koji se koristi za proizvodnju goriva za balističke projektile. Takve su isporuke postale još važnije nakon izraelskih napada 2024., u kojima je velik dio iranskih raketnih kapaciteta uništen.

Dijelovi za dronove

Nekoliko dana prije početka rata iranski carinski podaci zabilježili su isporuku 300 tona kemijskih spojeva iz Kine iranskom Ministarstvu obrane. Nakon početka rata trgovina je privremeno pala, ali je Iran potom povećao broj letova kompanije Mahan Air između Kine i Teherana - s četiri tjedno početkom ožujka na oko 27 krajem travnja.

Istraživači koji prate trgovinu s Iranom navode da se među kineskim proizvodima nalaze i komponente koje se koriste u dronovima Shahed. Nekoliko kineskih kompanija ove je godine javno nudilo osjetljivu elektroniku pronađenu u tim dronovima.

SAD i Iran 17. lipnja dogovorili su 60-dnevno primirje. Nekoliko dana poslije iz Kine je u Iran stiglo više od šest milijuna dolara elektroničkih komponenti koje se mogu koristiti i u sustavima za precizno navođeno oružje. Ministar obrane Pete Hegseth tada je rekao da Kina i Rusija na različitim razinama omogućuju Iranu nastavak rata. Trump se tome usprotivio.

"Ne znam da oni to omogućuju", rekao je, dodajući da mu je Xi osobno obećao da Kina Iranu neće davati oružje. "Vjerujem im", rekao je za Xija i ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Možda postoje neke stvari koje rade. Ali dosad, barem, to nije bilo veliko."

Satelitske snimke

Zabrinutost američkih sigurnosnih dužnosnika dodatno je porasla nakon što su zaključili da je Iran koristio kineske satelitske snimke prije i poslije napada 17. srpnja u kojem su poginula tri američka vojnika. Trumpova administracija još je u svibnju sankcionirala tri kineske kompanije za satelitske snimke tvrdeći da su Iranu davale podatke koji su mu mogli pomoći u gađanju američkih snaga.

SAD je krajem kolovoza pokrenuo operaciju "Economic Outcast" s ciljem presijecanja gospodarskih izvora koji održavaju iranski režim. Sankcionirani su kineski tanker te mreže kompanija i pojedinaca povezanih s Iranom, ali velike kineske tvrtke nisu obuhvaćene.

Unatoč blokadi, iranska nafta i dalje stiže u Kinu. U tjednu nakon početka nove američke operacije Kina je primila oko četiri milijuna barela, dok je Mahan Air u prvom tjednu rujna iz Kine u Iran letio 39 puta, dvostruko više nego prije rata.