"NOVI toplinski val već se stvara nad Atlantikom. Prema prognozama, u Portugalu i južnoj Španjolskoj temperature će ovog tjedna dosegnuti 43 °C. Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju se za novi toplinski udar, dok se dijelovi središnje Azije već prže na temperaturama iznad 40 °C", dramatično je upozorio regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu, dr. Hans Henri P. Kluge.

Zbog ove hitne i ozbiljne situacije, šef WHO-a za Europu sazvao je izvanredni sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici 41 države članice, Europske komisije i civilnih udruga. Kako navodi Kluge, više od 130 sudionika jasan je znak da države ekstremne vrućine napokon počinju tretirati kao izvanrednu javnozdravstvenu krizu, a ne samo kao običnu vremensku prognozu. Pitanje je bilo izravno: što smo naučili iz dosadašnjih toplinskih valova i jesmo li spremni za ono što tek dolazi?

Galerija

Planovi spašavaju živote, ali pola Europe ih uopće nema

"Odgovori država pokazali su stvaran napredak, ali i propuste koje si jednostavno ne možemo priuštiti. Nacionalni akcijski planovi za obranu od vrućine doslovno spašavaju živote. Zemlje koje ih imaju reagirale su brzo i koordinirano", istaknuo je Kluge, navodeći primjere Italije koja prateći smrtnost u 45 gradova dobiva podatke u realnom vremenu, Španjolske koja surađuje s medijima oko komunikacije rizika, te Austrije, Belgije i Francuske koje su uspješno rasteretile zdravstveni sustav.

Međutim, Kluge je upozorio na poražavajuću činjenicu i najveći propust u cijeloj priči.

"Najalarmantniji propust je taj što niti pola zemalja europske regije uopće nema nacionalni akcijski plan za zaštitu zdravlja od ekstremnih vrućina. Mnogi ljudi i dalje uopće ne prepoznaju da su osobno ugroženi, čak i kada se aktivira crveni alarm. Države su prijavile da im nedostaje klimatiziranih javnih skloništa, a poseban je problem spora birokracija - u nekim zemljama proglašenje toplinskog vala kasni zbog proceduralnih razloga, što ozbiljno usporava reakciju zdravstvenih službi", oštar je direktor WHO-a.

"Ekstremna vrućina je sigurnosna prijetnja, a ne problem jednog sektora"

Kluge naglašava da širom Europe domovi za starije, beskućnici i socijalno izolirani građani i dalje redovito ostaju izvan dosega pomoći te da zdravstvena infrastruktura mora postati otpornija na klimatske promjene. Ipak, napominje kako je sastanak pokazao i jedan važan pozitivan pomak - države su konačno počele povezivati službe za izvanredne situacije, urbaniste i ministarstva zdravstva i okoliša.

"Ta koordinacija unutar vlada - izgrađena oko zajedničkog priznanja da je ekstremna vrućina prijetnja zdravstvenoj sigurnosti, a ne problem samo jednog sektora - jedna je od najvažnijih promjena koje smo vidjeli. WHO će sada prikupiti sve lekcije i staviti ih na raspolaganje za sve 53 države članice, a spremni smo pružiti i izravnu tehničku podršku svima koji žele ojačati svoje sustave", naveo je Kluge.

"Sada radimo na dvije fronte: moramo hitno popraviti ono što je zakazalo proteklih tjedana prije nego što stigne novi toplinski val, ali i izgraditi zdravstvene sustave koji su dugoročno spremni za ekstremne vrućine", zaključio je.