SVJETSKA zdravstvena organizacija upozorava da je zagađenje zraka još opasnije nego što su ranije smatrali - budući da koncentracija opasnih čestica u zraku uvelike prelazi preporučene razine.

Sedam milijuna preuranjenih smrti godišnje

Procjenjuje se da otprilike sedam milijuna ljudi umire preuranjeno svake godine zbog bolesti povezanih sa zagađenjem zraka. Pritom, zbog njihove ovisnosti o fosilnim gorivima najviše pate zemlje u razvoju. WHO zagađenje zraka prema efektu uspoređuje s onim od pušenja i nezdrave prehrane. Na tom tragu, pred summitu COP26 u studenom, traži se od 194 zemlje članice da smanje emisije štetnih plinova i pokrenu aktivnosti vezane za klimatske promjene.

Već desetljećima se smanjuju granice onoga što se smatra prihvatljivom količinom zagađenja, te su, primjerice, u Velikoj Britaniji dopuštene granice najopasnijih zagađenja čak četiri puta veće nego maksimalne koje WHO dopušta.

Smrti su se mogle izbjeći

Kako navode iz WHO-a, "čak 80% smrti povezanih s česticama PM2.5 moglo bi biti izbjegnuto da su trenutačne razine zagađenja bile na razni onih koje su predložene u smjernicama".

Nedavno objavljene smjernice prepolovile su maksimalno preporučenu količinu izloženosti opasnim česticama pod imenom PM2.5. Smjernice traže i smanjenje preporučene granice i ostalih mikročestica, primjerice, PM10s je smanjen za 25%. Kao ostali se zagađivači spominju ozon, nitrogenov dioksid, sumporov dioksid i ugljikov monoksid. Zagađenje zraka se dalje povezuje s bolestima kao što su srčane bolesti, infarkti i astma. Kod djece postoji mogućnost da zagađenje negativno utječe na rast pluća i izazove astmu.

"Poboljšanje kvalitete zraka može uvelike pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena, istodobno umanjujući emisije, što će povratno poboljšati kvalitetu zraka", kažu iz WHO-a.