VELIKO novinarsko istraživanje koje je proveo The Wall Street Journal (WSJ) otkrilo je da Sjedinjene Američke Države iz temelja preispituju svoju vojnu prisutnost na Bliskom istoku. Do takvog je razvoja događaja došlo nakon što su iranski raketni napadi i udari dronovima nanijeli znatno veću štetu nego što je to Pentagon dosad javno priznavao.

Istraga, koja se temeljila na satelitskim snimkama, videozapisima s društvenih mreža i službenim dokumentima američkog Ministarstva obrane, pokazala je da je pogođeno najmanje 20 američkih lokacija, uključujući i glavno sjedište američke mornarice u Bahreinu. WSJ donosi četiri ključna zaključka iz ovog opsežnog izvješća.

Teška oštećenja jedine američke pomorske baze

Jedina američka pomorska baza na Bliskom istoku pretrpjela je golema oštećenja. U razdoblju od kraja veljače do lipnja, Iran je u više navrata ciljao bazu pod nazivom Naval Support Activity Bahrain (NSA Bahrain). U tim žestokim udarima teško je stradalo glavno zapovjedništvo, najmanje desetak drugih zgrada, kao i dva ključna terminala za satelitsku komunikaciju.

Vojni vrh tvrdi da u samoj bazi nije bilo poginulih te da ovi napadi nisu značajnije utjecali na operativnu sposobnost vojske. Sjedinjene Države su u međuvremenu evakuirale većinu ljudstva iz ovog kompleksa, no na terenu je ipak ostao manji dio nužnog osoblja.

Vojska hitno mijenja planove za Bliski istok

Zbog novonastale situacije, američka vojska sada ozbiljno razmatra potpunu rekonstrukciju baze u Bahreinu, ali i smanjenje svoje prisutnosti u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji. Prema riječima dužnosnika koji su upoznati s ovim povjerljivim raspravama, planira se premještanje pojedinih baza ili barem njihovih ključnih funkcija prema zapadu, kako bi se sklonile izvan dometa iranskih projektila i bespilotnih letjelica.

Podzemna zapovjedništva i selidba u Izrael

Objekti koji su uništeni u napadima najvjerojatnije se uopće neće ponovno graditi na istim mjestima. Umjesto toga, zapovjedni i kontrolni čvorovi mogli bi se preseliti duboko pod zemlju, dok bi se preostali vojni kapaciteti rasporedili diljem regije kako ne bi bili laka meta. Dužnosnici ipak upozoravaju da konačne odluke još uvijek nisu donesene. Zanimljivo je da dvojica sugovornika ističu kako se kao jedna od potencijalnih novih lokacija za smještaj američkih snaga ozbiljno razmatra i Izrael.

Troškovi obnove mjerit će se u stotinama milijuna dolara

Financijski kontrolor Pentagona Jay Hurst prošlog je mjeseca u Kongresu priznao da procijenjeni troškovi rata, koji su tada iznosili 29 milijardi dolara, uopće nisu uključivali štetu nastalu na američkim vojnim bazama. Na saslušanju pred Kongresom u svibnju, zastupnici su pritisnuli ministra obrane Petea Hegsetha tražeći konkretnu procjenu štete. "A koliko košta to da Iran nabavi nuklearno oružje?" odgovorio im je protupitanjem Hegseth.

Novinari WSJ-a su na temelju javno dostupnog modela troškova Ministarstva obrane i izvješća o javnoj nabavi izračunali da bi sama izgradnja zgrada istog tipa kakve su uništene u Bahreinu stajala oko 400 milijuna dolara. Ta procjena pokriva isključivo građevinske radove, a u nju uopće nisu uračunati popratni troškovi koji bi se pojavili u slučaju obnove, poput čišćenja ruševina ili dodatnog ojačavanja konstrukcija.

Šteta na bazama penje se do pet milijardi dolara

S druge strane, ugledni Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) objavio je u utorak izvješće u kojem procjenjuje da ukupni troškovi rata iznose oko 40 milijardi dolara. Ta brojka uključuje i njihovu računicu prema kojoj šteta na američkim bazama u cijeloj regiji iznosi između 2.2 i 5.1 milijardu dolara, što su izračunali analizirajući točne objekte koje su identificirali kao oštećene.

Baza NSA Bahrain izgrađena je davno prije nego što je Iran razvio i u promet pustio arsenal preciznih projektila i dronova kakve posjeduje danas, a ovaj je rat zorno ogolio sve njezine slabe točke.

Moderno precizno oružje učinilo baze lakim metama

I prije izbijanja sukoba, pojedini vojni dužnosnici glasno su upozoravali da su američke baze u Perzijskom zaljevu potpuno nezaštićene. Prijedlog da se ove instalacije premjeste dalje prema zapadu pojavio se još tijekom prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, ali po tom pitanju tada ništa nije poduzeto.

Tijekom ovog rata, Središnje zapovjedništvo (Centcom) opravdano je dalo prednost zaštiti ljudi, a ne zgrada, i ta je strategija upalila, ističe kapetan Tim Hawkins, glasnogovornik Centcoma koji nadzire američke snage na Bliskom istoku. Dodao je kako je Iran ispalio više od 8000 projektila i dronova, a samo su dva pogotka rezultirala ljudskim žrtvama među američkim vojnicima.