KINESKI predsjednik Xi Jinping u rijetkom susretu s čelnicom tajvanske oporbe poručio je da su ljudi s obje strane Tajvanskog tjesnaca Kinezi i da žele mir.

Sastanak u Pekingu s Cheng Li-wun, predsjednicom tajvanske stranke Kuomintang (KMT), održan danas, prvi je takav kontakt u deset godina. Posjet je izazvao kontroverze na Tajvanu, gdje kritičari optužuju Cheng da je prebliska Kini, zemlji koju mnogi na otoku smatraju prijetnjom.

Cheng je ranije izjavila da je "posve prirodno" identificirati se kao Kinez, što je sve više u suprotnosti s prevladavajućim stavom na Tajvanu, gdje ankete pokazuju da se dvije trećine stanovništva primarno smatra Tajvancima.

Cheng je u Kinu stigla u utorak

Na sastanku s Xijem Cheng je kazala da Tajvan "više ne bi smio biti žarište mogućeg sukoba", nego "simbol mira koji zajednički čuvaju Kinezi s obje strane tjesnaca".

U Kinu je stigla u utorak, a na putu do Pekinga posjetila je nekoliko gradova, uključujući Nanjing, nekadašnju prijestolnicu Kine u vrijeme kada je zemljom upravljao KMT, prije nego što je Komunistička partija Kine 1949. preuzela vlast.

Nakon poraza od komunista, KMT se povukao na Tajvan. Otok koji sam upravlja sobom od tada je predmet političkog spora između lokalnih vlasti i Pekinga, koji ga smatra dijelom kineskog teritorija. Posjet dolazi u trenutku pojačanog vojnog pritiska Kine oko Tajvana.

Xi "ujedinjenje" Kine i Tajvana vidi kao važan dio svoje političke ostavštine i nije isključio uporabu sile za ostvarenje tog cilja. Cheng, koja je prošle godine izabrana na čelo KMT-a, kontroverzna je figura na Tajvanu. Zalaže se za znatno bliže odnose s Pekingom, a neki kineski korisnici interneta prozvali su je i "božicom ujedinjenja".

Tajvanom vlada Demokratska progresivna stranka

Posljednja tri izbora na Tajvanu dobila je Demokratska progresivna stranka (DPP), koja zagovara suverenitet i koju Peking otvoreno ne podnosi. Posebno oštar odnos Kina ima prema Lai Ching-teu, čelniku DPP-a izabranom za predsjednika Tajvana 2024. godine, kojeg su kineski državni mediji prikazivali kao parazita koji se peče nad zapaljenim Tajvanom.

Cheng tvrdi da napeti odnosi između Laija i Pekinga predstavljaju veći rizik za Tajvan nego njezin pristup. Od dolaska DPP-a na vlast 2016. Kina je pojačala vojne aktivnosti oko Tajvana, uključujući manevre koji nalikuju uvježbavanju blokade.

Prije puta u Kinu Cheng je svoju turneju opisala kao "putovanje mira" te napomenula da će pokazati "iskrenost i odlučnost Komunističke partije Kine za miran dijalog i razmjenu preko Tajvanskog tjesnaca".

Nesuglasice oko obrambenog proračuna

Posjet dolazi u trenutku kada je tajvanska unutarnja politika opterećena sporom oko posebnog obrambenog proračuna od 40 milijardi dolara koji Laiova stranka pokušava progurati kroz parlament. Oporbene stranke, uključujući KMT, blokiraju prijedlog tvrdeći da je prevelik i neprecizan.

Cheng odbacuje optužbe DPP-a da je njezina stranka blokirala proračun uoči susreta s Xijem. KMT predlaže manji obrambeni paket od 12 milijardi dolara, usmjeren na konkretne vojne nabave koje je odobrio SAD.

Kina se snažno protivi američkoj prodaji oružja Tajvanu. Xi je u telefonskom razgovoru u veljači poručio predsjedniku Donaldu Trumpu da bude "oprezan" u vezi s takvim poslovima. Xi i Trump trebali bi se sastati u Pekingu sljedeći mjesec na dugoočekivanom summitu.