VLASNICIMA stanova spojenih na toplane ostalo je nešto više od šest mjeseci za ugradnju razdjelnika topline, uređaja koji mjere stvarnu potrošnju grijanja. Iako je krajnji zakonski rok 1. siječnja 2027. godine, novčane kazne za sve koji ih ne ugrade počet će se naplaćivati već od 1. rujna ove godine, a računi bi zbog toga mogli biti i trostruko veći. Novi Zakon o tržištu toplinske energije, koji je stupio na snagu u listopadu prošle godine, predvidio je obveznu ugradnju razdjelnika u sve stanove i kuće sa zajedničkim sustavom grijanja.

Kazne kreću već od rujna

Iako se mnogima čini zbunjujućim što naplata kazni počinje prije isteka krajnjeg roka, Zdravko Vladanović iz Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba pojašnjava o čemu je riječ. Apelirao je na građane Zagreba, Osijeka, Siska, Velike Gorice i drugih gradova s toplanama da požure s odabirom operatera i predbilježe se za ugradnju.

"Svi vlasnici stanova spojenih na toplanu imaju rok za ugradnju razdjelnika do 1. siječnja 2027. godine. No, već od 1. rujna 2026. zakonodavac uvodi takozvanu naknadu za poticanje učinkovitosti grijanja. To na prvu zvuči pozitivno, ali u praksi je riječ o novčanoj kazni. Drugim riječima, ako netko u listopadu ne bude imao ugrađene razdjelnike, a živi u stanu od 80 kvadrata, račun će mu biti uvećan za 40 eura, prema obračunu od 50 centi po kvadratu", objašnjava Vladanović.

Zbog toga savjetuje predstavnicima suvlasnika i vlasnicima stanova da na vrijeme zatraže ponude i raspitaju se o mogućnostima ugradnje. Pritom naglašava da je važno kontaktirati provjerene tvrtke s dobrom korisničkom podrškom kako bi se izbjegli dodatni troškovi i moguće prijevare.

Očekuje se kaos najesen

Vladanović upozorava da bi u listopadu i studenom, s početkom sezone grijanja, moglo doći do preopterećenja sustava jer će potražnja za ugradnjom naglo porasti.

"Naša udruga već sada svakodnevno prima desetke poziva zabrinutih građana kojima zakon i propisi nisu dovoljno jasni. Upravo zato očekujemo kaos nakon ljeta, kada će potražnja za razdjelnicima biti najveća. Tada će se sigurno stvoriti i liste čekanja jer ovlaštene tvrtke jednostavno nemaju kapaciteta za toliku navalu. Važno je u ovaj proces ući informirano i na vrijeme kako za nekoliko mjeseci ne bismo imali nervozu zbog većih računa, dok istovremeno nije moguće doći na red za ugradnju", ističe Vladanović.

Dva modela kazni za one bez razdjelnika

Vladanović je objasnio i kako će funkcionirati obračun za stanove koji ne ugrade razdjelnike. Postoje dva scenarija, a oba donose dodatne troškove. Prvi se odnosi na zgrade u kojima većina stanara ima razdjelnike.

"U tom će se slučaju stanovima bez razdjelnika potrošnja računati s korekcijskim faktorom tri. U praksi to znači da će grijanje plaćati kao da im je stan tri puta veći. Primjerice, stan od 50 kvadrata obračunavat će se kao da ima 150 kvadrata, a na to se još dodaje i naknada za poticanje učinkovitosti grijanja od 0,50 eura po kvadratnom metru", pojašnjava Vladanović.

Druga situacija odnosi se na zgrade u kojima nitko ne ugradi razdjelnike.

"Ako cijela zgrada ostane na obračunu po površini, tada se ne primjenjuje korekcijski faktor, ali će se svim stanovima bez iznimke obračunavati naknada od 0,50 eura po kvadratu. Dakle, u oba scenarija građani bez razdjelnika ulaze u dodatni trošak, samo kroz različite modele obračuna", tvrdi Vladanović.

Ugradnja je višestruko isplativija

S obzirom na to da ugradnja jednog razdjelnika stoji oko 30 eura jednokratno, a godišnje očitanje između pet i šest eura, jasno je da je taj trošak višestruko manji od kazni. Vladanović naglašava da su zakoni doneseni i da se više ne mogu mijenjati te da je ugradnja razdjelnika jedino rješenje za pravedniji obračun.

"Poanta je u tome da s ugrađenim razdjelnikom vlasnik stana u svakom trenutku ima kontrolu nad potrošnjom i plaća grijanje prema onome što je doista potrošio, bez koeficijenata i drugih modela raspodjele. Treba se podsjetiti i šireg konteksta. Studija isplativosti Energetskog instituta Hrvoje Požar još je 2017. pokazala da razdjelnici mogu donijeti uštede energije i do 35 posto. Tu leži njihov dvostruki efekt: s jedne strane potiču racionalniju potrošnju, a s druge donose izravne financijske uštede kućanstvima", zaključuje Vladanović.

Za kraj, problem je sažeo u jednostavan primjer: "Zamislite da živite u zgradi bez razdjelnika. Ako tijekom zime niste u stanu, računi za grijanje svejedno će vam stizati, iako radijatore niste ni palili. Istodobno, vaš susjed u stanu iste kvadrature koji drži radijatore stalno otvorenima plaćat će identičan iznos. Postavlja se pitanje zašto bi itko plaćao tuđe rasipanje energije."