KAZNE za vožnju u alkoholiziranom stanju, umjesto sadašnjih 500 kuna, trebale bi se povećati na 1.000 do 5.000 kuna, a uz novčanu kaznu može se dobiti od tri do šest negativnih bodova i zabrana upravljanja vozilom od tri mjeseca do godine dana, neke su od novosti konačnog prijedloga izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama o čemu je danas nastavljena rasprava u Hrvatskom saboru.

Izmjenama zakona predlažu se strože kazne, pa i kazna zatvora za teže prekršaje koji su najčešći uzroci stradavanja, pojasnio je zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk.

U slučaju da je vozač izazvao prometnu nesreću pod utjecajem alkohola predviđa se kazna od 3.000 do 5.000 kuna, a ako bi bio više puta u dvije godine uhvaćen u alkoholiziranom stanju može dobiti i zatvorsku kaznu.

Zatvorska kazna predviđa se i za vožnju brzinom 50 kilometara većom od dopuštene u naseljenom mjestu.

Vožnja bez mobitela

Izmjene zakona predviđaju vožnju uz obaveznu upotrebu svjetala i po danu,  te zabranu korištenja mobitela.

Za prometne prekršaje koji se sada kažnjavaju s 500 kuna predlaže se povećanje kazne od 800 do 1.500 kuna, primjerice za prolaz kroz crveno svijetlo, vožnja pod utjecajem opojnih droga, upravljanje neregistriranim vozilom, te bijeg s mjesta nesreće.

Najniže novčane kazne od 300 i 200 kuna predviđene su za vožnju motocikla bez kacige, nedozvoljeno parkiranje, nevezanje pojasa, razgovor mobitelom bez uređaja za njegovo korištenje bez ruku i vožnju bez svjetala po danu.

Novim prijedlogom također se predlaže potpunije normiranje označavanja vozila osoba s invaliditetom, povećava se dobna granica važenja vozačke dozvole sa 65 na 75 godina, ukida obveza sudionika prometne nesreće s manjom materijalnom štetom da o nesreći obavijeste policiju, te omogućava jedinicama lokalne i područne samouprave organiziranje nadzora nepropisno parkiranih vozila.

U konačnom zakonskom prijedlogu uvažili su se ranije primjedbe, a odustalo se od uvođenja probnih dozvola i mentora za mlade vozače, rekao je Vresk.

Umjesto toga predlaže se uvođenje ograničavanje brzine vožnje u prve dvije godine nakon dobivanja vozačke dozvole i zabrana konzumiranja alkohola. U tom razdoblju mladi vozači neće smjeti voziti brže od 70 kilometara na sat, na cestama isključivo za motorni promet brže od 80 kilometara, a na autocestama brže od 110 kilometara na sat.

Osim toga, odustalo se od promjene imena auto škole u školu vožnje i instruktora vožnje u učitelje vožnje, naveo je Vresk.

Klubovi predlažu treće čitanje

Gotovo svi parlamentarni klubovi, među kojima i vladajući SDP i oporbeni HDZ, danas su predložili Vladi da izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama uputi u treće saborsko čitanje i najavili brojne amandmane.

Klubovi drže da se predloženim drastičnim kažnjavanjem vozača neće postići veća sigurnost u prometu. Zalažu se za rigorozno kažnjavanje prekršitelja koji uzrokuju prometne nesreće, poput vožnje u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem droga, bez vozačke dozvole i slično, ali drže da vožnju bez pojasa, nepropisno parkiranje i druge manje prometne prekršaje treba blaže kazniti.

I vladajući i oporbeni klubovi u raspravi su isticali da za svaku prometnu nesreću nije uvijek kriv samo vozač, već i loše stanje prometnica i drugi prometni uvjeti.

Založili su se i da se kaznena politika u prometu prilagodi zakonodavstvu zemalja iz kojih dolazi najveći broj stranih turista.

Više klubova zamjerilo je Vladi jer je, kako su kazali, iz nadležnosti za sigurnost prometa isključila Ministarstvo prometa, te sve nadležnosti prenijela samo na MUP kao represivni organ.

Miroslav Korenika (Klub SDP-a) zauzeo se za strožu kontrolu profesionalnih vozača, posebno onih koji prevoze putnike. Vladu je pozvao da strože kazni samo vozače koji uzrokuju prometne nesreće, posebno ako ne poštuju ograničenja u brzini ili voze u alkoholiziranom stanju ili pod drogama i zabranjenim lijekovima.

´Predlažu se drakonske kazne koje po ničemu ne zaostaju za Europom, osim po prosječnim primanjima naših vozača´, rekao je Damir Kajin (Klub IDS-a). Upozorio je i na nelogičnost ograničavanja upotrebe mobitela jer, kako kaže, za vrijeme vožnje može se primjerice piti sok ili jesti sladoled bez sankcija, a ne i razgovarati mobitelom.

Ljubica Lalić (Klub HSS-a) upozorila je da bi zbog previsokih kazni velik broj građana odabrao zatvorsku umjesto novčanu kaznu, čime bi se popunili zatvori i pretrpali sudovi. ´Ne smijemo donositi zakone koji nisu provedivi, a kazne bez mogućnosti izvršenja´, kazala je.

Vesna Škare Ožbolt (Klub DC-a) usprotivila se prijedlogu da prometna policija ne izlazi na očevid manjih prometnih nesreća i da se dogovor oko naplate štete prepusti građanima. Smatra da bi to dovelo do nesporazuma i otežalo rad osiguravajućih kuća, a sve zbog toga da bi se, drži Ožbolt, statistički smanjio broj nesreća i ´pobjeglo od odgovornosti´.

Ivan Jarnjak (Klub HDZ-a) protivan je prijedlogu da pripadnici policije mogu vozaču isključenom iz prometa na tri dana oduzeti ključeve vozila i parkirati ga gdje žele, a da prethodno ne popišu imovinu u vozilu. Zauzeo se da se takvo vozilo parkira samo na mjesto koje policija nadzire. Jarnjak je upitao i što će biti s dosad prikupljenim kaznenim bodovima kada na snagu stupi ovaj zakon.

Klub Libre zalaže se da se vozače sklone alkoholiziranju upućuje na predavanja o štetnosti alkohola u odgovarajuće ustanove, te da se posebnom oznakom obilježi vozilo mladih vozača u razdoblju od dvije godine od izdavanja vozačke dozvole, rekao je Željko Pavlic.

Protiv zakona bili su klubovi HSLS-a, HSP/HKDU-a i HB-a.

Mario Kovač (HSLS) upozorio je da bi ukidanje ovlasti policije za uklanjanje nepropisno parkiranih vozila moglo dovesti do monopola u tijelima lokalne samouprave, a usprotivio se i nužnoj uporabi svjetala na vozilu tijekom cijele godine.

HB upitnom drži odredbu kojom se sa 65 na 75 godina povisuje dobna granica za vožnju bez prethodnog liječničkog pregleda, a HSP/HKDU prijedlogu najviše zamjera nedovoljno razrađenu edukaciju vozača.