Strane aviokompanije odlaze iz Zagreba. Što se to događa?
ZAGREBAČKA zračna luka prošle je godine primila rekordnih 4,72 milijuna putnika, a u prvih deset mjeseci ove godine bilježi samo 0,6 posto više putnika. Trend rasta se bitno usporio, a od ljeta ove godine i sasvim preokrenuo. Od srpnja do listopada svaki je mjesec bio slabiji nego u 2025. Istodobno je promet u europskim zračnim lukama u trećem kvartalu ove godine rastao za 3,4 posto.
Neke su aviokompanije, poput Austrian Airlinesa i British Airwaysa, ove jeseni najavile da više neće letjeti u Zagreb, a mnoge druge režu broj letova ili otkazuju planirana povećanja. Kapacitete je značajno smanjio Qatar Airways, španjolska Iberia, KLM je povukao plan povećanja za sljedeću godinu, Turkish Airlines je ove godine reducirao red letenja u odnosu na lanjski, a Air France je izbacio dio letova planiran za 2027. godinu.
Koncesionar traži načine da odgodi investiciju?
Pritom treba uzeti u obzir da "Franjo Tuđman" od 1. lipnja 2026. primjenjuje novi cjenik naknada za aviokompanije. Pojedine naknade više su za između 10 i 24 posto, a poskupjeli su slijetanje i polijetanje, putničke usluge, sigurnosni pregled i korištenje aerodromske infrastrukture.
Usporedba aerodromskih naknada u regiji pokazuje da je Zagreb skuplji od kompletne konkurencije osim Budimpešte, no ostaje pitanje jesu li naknade jedini i glavni razlog povlačenja aviokompanija. Naime, pojavilo se pitanje postoji li veza između poslovne politike koncesionara i njegove ugovorne obveze proširenja terminala.
Za takvu tvrdnju zasad nema konkretnih dokaza, no moguće je da koncesionar namjerno usporava promet kako bi privremeno odgodio investiciju u putnički terminal na koju ga ugovor obvezuje kad zračna luka dosegne pet milijuna putnika godišnje.
Zračnom lukom upravlja francusko-turski konzorcij ZAIC
Zagrebačka zračna luka "Franjo Tuđman" u javnom je vlasništvu. Republika Hrvatska ima 55 posto udjela, Grad Zagreb 35 posto, a Zagrebačka županija i Grad Velika Gorica po pet posto. Država je u prosincu 2013. upravljanje zračnom lukom prepustila privatnom koncesionaru, odnosno međunarodnom konzorciju ZAIC, u kojem sudjeluju francuske kompanije Groupe ADP i Bouygues te turski TAV Airports i neki drugi investitori. Koncesija je ugovorena na 30 godina i završava 2042.
Koncesionar je preuzeo obvezu izgradnje novog terminala, održavanja i upravljanja aerodromom te plaćanja koncesijske naknade javnim vlasnicima. Koncesijski ugovor izričito obvezuje koncesionara na proširenje zapadnog dijela terminala s tri nova izlazna salona, potrebnim povezanim sadržajima i proširenjem stajanke kada godišnji promet dosegne pet milijuna putnika.
Ugovorom je predviđen i krajnji rok za početak proširenja od 1. siječnja 2032. godine, neovisno o dostizanju pet milijuna putnika, no koncesionaru očito nije svejedno hoće li morati investirati danas ili tek za pet godina. Ukupan trošak za koncesionara mjeri se u desecima milijuna eura, a ovisno o kretanju prometa predviđena su i dodatna ulaganja.
Plan za ponovno otvaranje terminala Pleso
No, neslužbeno doznajemo da koncesionar traži od hrvatske vlade da se umjesto proširenja novog terminala ponovno otvori stari putnički terminal Pleso i ondje prebaci low cost promet te da se zatim broj putnika na starom i novom terminalu računa odvojeno. Tako bi na novom terminalu promet pao za otprilike 1,5 milijuna putnika i u bližoj budućnosti sigurno ne bi dosegao pet milijuna, no takvo računanje nije u skladu s postojećim ugovorom.
Ako dođe do otvaranja starog Plesa za low cost promet, izgledan je dolazak mađarskog Wizz Aira (koji je preporodio zračnu luku u Bratislavi) te dodatno širenje Ryanaira, koji je posljednjih godina bio jedan od glavnih pokretača rasta putničkog prometa u Zagrebu, po bitno boljim uvjetima u odnosu na redovne prijevoznike, što bi dodatno otežalo njihovo poslovanje u Zagrebu, a negativno utjecalo i na Croatia Airlines.
Primjerice, jedan od razloga zbog kojih je British Airways odlučio napustiti Zagreb je u tome što je zajedno s Croatia Airlinesom u prvih devet mjeseci 2026. na liniji do londonskog Heathrowa prevezao samo 68.303 putnika, odnosno 5,5 posto manje nego godinu ranije. Istodobno je Ryanair na liniji Zagreb - London Stansted prevezao 142.473 putnika ili 20,8 posto više.
Poticaji za otvaranje novih linija
Osim toga, Zagreb od lipnja 2026. ima i poseban model privlačenja aviokompanija. Za novu ili slabije pokrivenu cjelogodišnju liniju koja ispunjava određene uvjete predviđen je popust na naknadu za slijetanje od 100 posto u prvoj, 50 posto u drugoj i 25 posto u trećoj godini, uz popust na putničku naknadu od 40, 20 i 10 posto.
Index doznaje da je Vlada sve bliže pozitivnom odgovoru na zahtjev koncesionara, koji se nakon pandemije očito nije potrudio zadržati velike prijevoznike poput Emiratesa, Korean Aira i Air Canade, nego se pretežno okrenuo low cost modelu.
Idealno bi, dakako, bilo održati određeni balans između low cost i tradicionalnih prijevoznika, naročito pogođenih naglim rastom cijena goriva zbog rata na Bliskom istoku. Poskupljujući svoje usluge, zračna luka Zagreb gubi konkurentnost na tržištu i bit će joj teško nositi se sa zračnim lukama u regiji koje su u ekspanziji.
Što će odlučiti Vlada?
Zagreb se tako našao u neobičnoj situaciji: promet mu pada upravo u razdoblju kada se približava ugovornom pragu za novo veliko ulaganje, a istodobno se razgovara o ponovnom otvaranju starog terminala.
Ključno je pitanje hoće li taj projekt služiti povećanju kapaciteta i privlačenju novih prijevoznika ili će se njime pokušati promijeniti ugovorne obveze koncesionara. Odgovor ovisi o uvjetima koje će Vlada eventualno prihvatiti, osobito o tome hoće li svih pet milijuna putnika ostati jedinstven ugovorni prag za cijelu zračnu luku.
